U nastavku našeg današnjega članka riječ dvije o ljudskom zdravlju. Govorimo o temperaturi ljudskoga tijela koje je jako bitno, i na osnovu njene visine određuje se zdravstveno stanje jedne osobe. Koncept normalne tjelesne temperature, koji više ne dovodimo u pitanje, uspostavljen je zadnjih 150 godina. Razumijemo da se temperatura ispod 37 stupnjeva smatra normalnom, a sve iznad ukazuje na bolest. Ovo standardno mjerenje od 37 stupnjeva prvobitno je predložio Carl Wunderlich, njemački liječnik, u 19. stoljeću.
Wunderlich je proveo opsežnu studiju, prikupivši podatke od 25.000 pojedinaca i zabilježivši milijun mjerenja. Njegovi su nalazi otkrili da je raspon zdravih tjelesnih temperatura varirao od 36,22 do 37,5 stupnjeva. Utvrđeno je da je prosjek svih ovih mjerenja 37 stupnjeva, dok je Wunderlich također utvrdio temperaturni prag na 38 stupnjeva. Međutim, nedavna studija koja je analizirala podatke o tjelesnoj temperaturi više od 126.000 pojedinaca od 2008. do 2017. potaknula je sumnje u ovaj stoljetni standard.
Revolucionarna studija otkrila je značajan kontrast u odnosu na prethodnu normu: prosječna temperatura ljudskog tijela sada je određena na 36,6 stupnjeva. Razlog iza ovog odstupanja nameće značajno pitanje – može li to imati bilo kakve implikacije na točnu dijagnozu i liječenje infekcija? Grupa istraživača pretpostavlja da se varijanca može pripisati kontrastnim tehnikama mjerenja koje je dr. Wunderlich koristio u prošlosti i suvremenim metodama koje se koriste u modernoj medicini. Dr. Wunderlich se slavno oslanjao na termometre ispod pazuha na temelju duljine stopala, koji mogu dati različite rezultate u usporedbi s trenutnim najsuvremenijim pristupima za mjerenje tjelesne temperature.
Razni čimbenici mogu utjecati na očitavanje tjelesne temperature, uključujući mjesto mjerenja, doba dana, uvjete okoline i nedavni unos hrane ili pića. Točnost mjerenja temperature također može varirati ovisno o kalibraciji korištenog termometra. Ovi čimbenici doprinose varijacijama uočenim u očitanjima temperature, koje im mnogi znanstvenici pripisuju. Međutim, neki stručnjaci tvrde da su ljudi zapravo iskusili pad tjelesne temperature tijekom prošlog stoljeća. Studija o tjelesnoj temperaturi sugerira da je napredak u zdravstvu i cjelokupnom zdravlju igrao ulogu u ovom trendu.
Poboljšano liječenje infekcija, bolja njega zuba i dostupnost lijekova kao što su statini i nesteroidni protuupalni lijekovi možda su doveli do smanjenja niske temperature i posljedično do sniženja prosječne tjelesne temperature. Kao rezultat toga, znanstvenici se sada slažu da se 37 stupnjeva Celzijusa više ne bi trebalo smatrati standardom za temperaturu ljudskog tijela.
