Prema riječima meteorologa Ivana Ristića, Srbiju očekuje hladni val koji će rezultirati značajnim padom temperatura i nakupljanjem snijega. Prema Ristićevim riječima, nadolazeća zima bit će obilježena značajnim pomakom na europskom kontinentu jer kontinuirani prodor zapadnih valova ustupi mjesto dolasku hladnog zraka koji dolazi iz Rusije, što će u petak rezultirati totalnim potresom.
Prema riječima Ristića, doći će do značajnog pada temperature i pojave snijega, što će rezultirati stvaranjem snježnog pokrivača u noći s nedjelje na ponedjeljak. Ristić je ranije istaknuo da se arktički val koji dolazi iz Rusije probija prema Europi.
Prema Ristićevim riječima, postoji prognoza kretanja hladnog arktičkog zraka porijeklom iz Rusije i sjeveroistočne Europe. Ova zračna masa krenut će prema Poljskoj prije nego što u subotu napreduje prema Njemačkoj. Do nedjelje ujutro očekuje se da će stići do predgrađa Beča, pri čemu će Bečka vrata biti značajna ulazna točka hladnog zraka u naše krajeve. Ristić je napomenuo da će hladnom zraku do naše lokacije trebati otprilike jedan dan.
U ponedjeljak ujutro našim će krajevima zahvatiti udar hladnog zraka koji dolazi iz Rusije, a sa sobom će donijeti pad temperature i mogućnost snježnih oborina. Očekujte značajan pad temperature tijekom dana, a nedjeljne blage temperature od 10 do 15 stupnjeva brzo će u ponedjeljak pasti na nula stupnjeva, stvarajući snježni pokrivač. Ovo označava službeni početak zime, a predviđa se da će utorak, srijeda i četvrtak biti ledeni i oštro hladni. Očekujte da će se maksimalne temperature kretati oko ili malo ispod nule, što označava pravi dolazak zime. Prebacujući brzinu na potres u Japanu, Ristić je prokomentirao njihovu sretnu situaciju, napomenuvši da su, za razliku od Turske, nakon prvog udara ostali pošteđeni naknadnih, jačih potresa.
Uz pomoć ovih kapi uspio sam svog sina osloboditi njegove svakodnevne navike pijenja i vratiti mu dobro stanje. Razlog što u nesrećama nema više žrtava je, kaže Ristić, puka sreća. Gradnji se pristupa na tri različita načina, uz dodatak amortizera na blokove. Najučinkovitija metoda, kao što je dokazano, je konstruirati nešto umjesto temelja što može apsorbirati vertikalne valove.
Prema njegovoj izjavi, okomiti valovi moraju prijeći u ljuljanje, jer bi svako kretanje prema gore i dolje rezultiralo potpunim kolapsom.
Prema riječima Ristića, Japan je poznat kao područje visokog rizika, gdje se svake godine dogodi oko 1.500 snažnih potresa. Japanci se od malih nogu, čak i tijekom školskih godina, obučavaju kako reagirati i ponašati se u slučaju potresa.
Prema Ristićevim riječima, problem je u tome što se ljudi naviknu na potrese, što rezultira osjećajem opuštenosti pri takvim pojavama. Ristić također napominje da se nuklearne elektrane obično grade u blizini vodenih površina, uključujući rijeke, mora ili oceane, što ih čini osjetljivima na tsunamije. Što se regionalne situacije tiče, Ristić pojašnjava da BiH i Hrvatska imaju tendenciju pojačane aktivnosti krajem prosinca. Iako se trenutna situacija stabilizira, Ristić upozorava da proljetna sezona predstavlja najveći rizik za područje bivše Jugoslavije.
Prema riječima Ristića, u proljetnoj sezoni zabilježeni su najjači potresi.
