Sudski izvršitelji imaju ovlaštenje da zakonito konfiskuju i prodaju vašu imovinu. Štaviše, ključno je službeno zabilježiti adresu stanovanja osobe koja se susreće sa finansijskim poteškoćama, bilo da se radi o bliskom prijatelju ili članu porodice.
To uključuje prijavu nadležnom organu da građanin više nema prebivalište na prijavljenoj adresi. Nenad Vladić, član udruženja “Za krov nad glavom”, samouvereno objašnjava da, u konkretnom scenariju, adresu može deaktivirati policija. To podrazumijeva da policija dođe na adresu i potvrdi da dotična osoba tamo zapravo ne živi, iako je adresa navedena na njenoj ličnoj karti i nema prijavljenog drugog prebivališta. Odluka o deaktivaciji adrese se zatim saopštava relevantnoj strani, iako adresa odredišta za ove informacije ostaje nejasna. Prema zakonu, građani imaju jasnu obavezu da u roku od osam dana odmah prijave svoju stvarnu adresu stanovanja ili ulože prigovor ako je njihova adresa greškom evidentirana kao pasivna. Ovo je ključno jer pojedinci imaju pravo žalbe na takvu odluku.
Nepoduzimanje radnji u navedenom roku može imati posljedice u postupku izvršenja. Pored toga, građani moraju dostaviti dokaze, kao što su kupoprodajni ugovori, kako bi dokazali vlasništvo nad predmetnim objektima. Nažalost, od 2011. godine ova situacija izaziva značajan nedostatak povjerenja među građanima, najvećim dijelom zbog postupanja javnih službenika. Kao rezultat, pojavio se, kako objašnjava Vladić, rasprostranjen strah jednih od drugih. Prebivalište je definitivno mjesto gdje je pojedinac odlučio da se trajno nastani, baveći se svojim primarnim aktivnostima kao što su posao, finansije i kultura. S druge strane, privremeni boravak se odnosi na mjesto u kojem osoba boravi duže od 90 dana.
Prema Zakonu o prebivalištu i boravištu državljana, svako lice sa prebivalištem u ovoj zemlji obavezno je prijaviti i odjaviti svoje mjesto prebivališta. Međutim, čini se da su građani zanemarili ovo pravilo, te se čini da za takvo nepoštovanje nema nikakvih posljedica.
