Kao što i možete da zaključite po naslovu našeg današnjega članka, govorićemo o najvećem misliocu 21 vijeka. Frojdove izreke i citati, danas haraju društvenim mrežama, i koriste se čak i u nekim udžbenicima.
Sigmund Freud, poznat i kao istaknuti psihijatar i osnivač psihoanalize, svojim je kontroverznim i provokativnim stavovima i tvrdnjama u svoje vrijeme izvršio značajan utjecaj na područje psihijatrije kao medicinske discipline.
Čak i danas, ljudi nastavljaju da crpe mudrost iz mnoštva pronicljivih rečenica koje je iza sebe ostavio Frojd, koji je pronicljivo posmatrao i identifikovao brojne nesavršenosti unutar ljudske rase.
Intrigantan aspekt leži u relevantnosti njegovih perspektiva za ljude njegovog doba, što je jednako primjenjivo i danas.
Frojd se u jednoj od svojih intrigantnih izjava osvrnuo i na pojedince niže inteligencije.
Kada se suočimo s radnjama ili ponašanjem koje nas zateknu nespremne ili dovode do neugodnosti, to je često jasan pokazatelj nedostatka srama, što je početni znak ljudske gluposti. Važno je to prepoznati kako bi se razumjela prava priroda dotične osobe.
Pojedinci kojima nedostaje izuzetno visok intelektualni kapacitet često pribjegavaju omalovažavanju ili poništavanju tuđih misli i gledišta. Kada se suočite s takvim okolnostima, ključno je da se ne osjećate primorani da se dokazujete ili da ne postanete iritirani.
Vaš je izbor hoćete li pomoći toj osobi da stekne razumijevanje ili ne, ali važno je biti oprezan, jer određene osobe ne žele priznati svoje greške. Alternativno, možete odlučiti da se u potpunosti suzdržite od uključenja.
Neophodno je održati svoje standarde i ne podleći željama drugih, čak i kada su u njihovom prisustvu. Vaše dostojanstvo nikada ne bi trebalo biti kompromitovano radi sticanja prihvatanja ili poverenja. Zanimljivo je da je prošlo više od 80 godina od smrti Sigmunda Frojda, ali njegove uticajne reči i fraze i dalje su ukorenjene u popularnoj kulturi i svakodnevnim razgovorima.
Šta je dovelo do širokog usvajanja frojdovske terminologije?
Frojd je istaknuta ličnost o kojoj se naširoko raspravlja i proučava u akademskim udžbenicima. Učeni pojedinac iz Beča s bradom koji je utemeljio polje psihoanalize. Frojd o kojem se akademici neprestano bave.
Ne zaboravimo na Frojda, posebno na Sigmunda Frojda. Ovo je Frojd koji nam često pada na pamet kada govorimo o snovima, frojdovskim greškama ili pojedincima koji su snažno vezani za svoje majke. Međutim, važno je napomenuti da je njegova veza s originalnim Freudom samo na površinskom nivou.
Ako slučajno slušate razgovor, velika je vjerovatnoća da ćete u nekom trenutku naići na koncept koji je ili izmislio ili popularizirao osnivač slobodnog udruživanja.
Koncepti i ideje koje je Freud uveo u psihologiju postali su dio našeg zajedničkog govora. Od Edipovog kompleksa do poricanja, id, ego i superego, te pojam libida i želje za smrću. Imamo i analnu fazu, odbrambene mehanizme i važnost usmjeravanja u našim životima. I ne zaboravimo na faličke simbole, projekciju, transfer i, naravno, zloglasni frojdovski lapsus. Ovo je samo nekoliko primjera mnogih frojdovskih izraza koji su prožimali naše razumijevanje ljudske psihe.
Freud je predložio da značajan dio naših misli ostane skriven u našem nesvjesnom ili podsvjesnom umu. Ove skrivene želje i neprihvatljive misli mogu se manifestirati u snovima i “frojdovskim lapsusima” na iskrivljen način. Osim toga, Frojd je skovao termin “Edipov kompleks” kako bi opisao zamršenu emocionalnu dinamiku koja se odvija između djece i njihovih roditelja, crpeći inspiraciju iz tragičnog lika u Sofoklovoj grčkoj drami koji je nesvjesno počinio oceubistvo i oženio svoju majku. Nadalje, Frojd je razvio “strukturalnu” teoriju uma, koja ga deli na tri komponente: id, koji predstavlja nekoordinirane i instinktivne apetite; superego, koji preuzima kritičku i moralizatorsku ulogu; i ego, nastojeći da uspostavi ravnotežu između to dvoje.
