Prijedlog Glavnog stožera Vojske Srbije o vraćanju obveznog služenja vojnog roka nakon 13 godina izazvao je burne reakcije u javnosti i doveo do značajne podjele na zagovornike i protivnike te ideje. U nastavku je navedeno deset ključnih elemenata koji se tiču mogućeg ponovnog uspostavljanja obveznog vojnog roka u nadolazećim godinama.
Opcija A traje četiri mjeseca.
Prije nepune dvije godine, kada se govorilo o obveznom služenju vojnog roka, spominjalo se da bi on mogao trajati od tri do šest mjeseci.
Glavni stožer Vojske Srbije iznio je prijedlog detaljnijeg plana za četiri mjeseca. Primarni cilj ovog plana je jačanje obrambenih sposobnosti vojske fokusiranjem na pomlađivanje i poboljšanje popune i obuke djelatnih i pričuvnih snaga.
Novaci bi tijekom tog vremena završili osnovnu obuku, s mogućnošću trajanja od šest mjeseci.
Sukladno Ustavu, svaki pojedinac ima pravo na priziv savjesti i civilnu vojnu službu. Ta je praksa bila vrlo raširena tijekom prvih deset godina 21. stoljeća i odigrala je značajnu ulogu u ukidanju obveznog služenja vojnog roka 2011. godine. Kako je propisano zakonom, civilni vojni rok traje 50 posto duže od ” standardna” usluga. Slijedom toga, ako bi redovita služba trajala četiri mjeseca, osobe koje bi služile vojsku bile bi u civilnoj službi u trajanju od šest mjeseci.
Trening je podijeljen u dva različita dijela.
Predloženi pristup obuci uključivao je podjelu na dvije različite komponente: teoriju i praksu. Teorijski dio obuhvaćao je temeljne pojmove vojnih strategija, tehnika, pravnih načela, kao i poduku prve pomoći, samoobrane i obrane od atomskih, bioloških i kemijskih prijetnji.
Tijekom praktične obuke novaci bi stjecali vještine rastavljanja i sastavljanja oružja, gađanja raznim pješačkim oružjem, tehnike nenaoružane borbe i samoobrane, kretanja i kamuflaže na bojnom polju, kopanja rovova i izgradnje zaklona, preživljavanja u prirodnim okruženjima, a potencijalno bi dobili i specijalizirane obuka temeljena na zahtjevima vojske. Predloženim izmjenama nedostaje jasnoća u pogledu opsega obveznog vojnog roka i dobne granice. Prema postojećem zakonodavstvu, na služenje vojnog roka primaju se osobe od 19 do 27 godina, a oni koji ne izvrše obvezu u zadanom roku mogu biti pozvani do 30 godina.
Zoran Dragišić, profesor na Fakultetu sigurnosti, zabrinjava retroaktivnost. On postavlja pitanje bi li osoba koja trenutno ima 27 godina trebala biti obvezna prijaviti se u vojsku ako to nije bio uvjet kada je imala 18 godina.
S druge strane, pojedinci koji su trenutno stariji od 27 godina i nisu imali vojnog ili civilnog iskustva vjerojatno neće morati nositi uniformu. Dodatno, značajnu zabrinutost izaziva financijska naknada koju bi novaci dobivali tijekom služenja vojnog roka, budući da su ta sredstva znatna i mora ih osigurati država.
Vojnici koji dobrovoljno stupe u vojnu službu imaju pravo na mjesečnu naknadu koja trenutno iznosi oko 46.000 dinara. Osim toga, osigurano im je vojno zdravstveno osiguranje, naknada za putovanje, smještaj, obroci i odjeća.
