U Srbiji je zabilježeno više od 900 slučajeva hripavca, a epidemija je proglašena na području Beograda, kao i obiteljska epidemija kao rezultat dva slučaja u Boru.
Prema riječima epidemiologinje dr. Ivane Begović Lazarević, djeca nisu oboljela samo od respiratornog sincicijskog virusa, već i od Covid-19. Iako je situacija prije Nove godine bila relativno stabilna, postoji i prisutnost hripavca. Vrijedno je napomenuti da su samo dvije bolesti potpuno eliminirane – boginje i dječja paraliza u europskoj regiji. Međutim, hripavac nastavlja trajati dvije do pet godina. Iako je ovo možda neuobičajeno veliki broj oboljelih za naše podneblje, važno je priznati da ove bolesti ima i u okruženju, navodi Begović.
Nadalje je objasnila da se značajan broj osoba koje su se zarazile virusom može djelomično pripisati utjecaju cijepljenja.
Posljednjih godina ne postižemo željenih 95 posto pokrivenosti. Međutim, sada posjedujemo pouzdane dijagnostičke alate i sveobuhvatne informacije. Tinejdžeri u dobi od 10 do 15 godina čine 70 posto oboljelih, dok je dojenčadi do jedne godine osam posto. Ključno je da prioritet damo cijepljenju neposrednog okruženja ovih ranjivih pojedinaca, budući da su oni suočeni s najvećim rizikom od smrtnosti. Osim toga, oko 20 posto slučajeva uključuje starije osobe. Begović je naglasio da postcijepni imunitet pruža zaštitu i do 10 godina, što objašnjava značajan broj oboljelih tinejdžera.
Prema Beogovićevim riječima, ni nakon duže bolesti osobe ne stvaraju doživotni imunitet, a njihova zaraznost je na vrhuncu kada se pokažu simptomi obične prehlade.
Prema riječima dr. Saše Milićevića, pedijatra, zbog Covid infekcije poremećen je ritam cijepljenja. Iako pojam “cjepiva” može imati neke negativne konotacije, razmotrimo scenarij u kojem ona ne postoje. Čak i pojedinci koji su primili cijepljenje još uvijek mogu dobiti infekcije, iako su njihovi simptomi obično manje ozbiljni. Dok se većina slučajeva hripavca javlja kod djece u dobi od pet do 15 godina, postoje slučajevi u kojima boluju i mlađa i starija djeca. Posebno su osjetljiva dojenčad mlađa od godinu dana, kojoj je zbog težeg stanja često potrebna hospitalizacija, objašnjava Milićević.
Prema njegovom objašnjenju, njihov respiratorni sustav ima tendenciju da bude manji, što rezultira većom vjerojatnošću da će zahtijevati intenzivnu njegu.
Trajanje kašlja, kaže Milićević, može varirati od dva do tri tjedna, ovisno o faktorima kao što su imunitet i količina bakterija, a ne punih 100 dana.
