U današnje vrijeme jako je teško da se pronađe neki sopstveni biznis, jer do sada je apsolutno sve izmišljeno. Međutim, za onoga ko voli da radi uvijek ima posla, a mi danas predstavljamo jednog privrednika iz Srbije, koji je razvio jako dobar biznis. Kombinacija suhe jeseni i toplog listopada rezultirala je gubitkom oko 30 posto ovosezonskog zasijanog maka. Ova nemila pojava sigurno će se odraziti na predstojeće prinose kada se krajem lipnja i početkom srpnja bere mak u Padini, koja se nalazi u općini Kovačica u Banatu.
Miša Hromčik, istaknuti proizvođač maka iz Padine, ističe poguban utjecaj sušnog i toplog jesenskog vremena na domaće sorte maka. Za usporedbu, sorta češkog maka, koja se uzgaja isključivo za kupce u Slovačkoj, prošla je bolje. Uz Hromčik, još sedam-osam proizvođača u Padini uzgaja i ovu sortu. Hromčik se suzdržava iznositi konkretne brojke o domaćem prinosu maka za ovu godinu. Ipak, ističe da mu je fokus na pridržavanju uputa i standarda koji vrijede za tržišta EU, jer primarno brine o slovačkom tržištu.
Češka sorta sjemena uzgaja se na oko 200 hektara u Padini, isključivo radi zadovoljenja zahtjeva renomiranog kupca koji ne samo da ga sakuplja već i dobavlja sirovinu.
Hromčik je izvijestio da je s banatskih polja u Slovačku izvezena značajna količina maka, ukupno 75 tona. Međutim, ti su makovi samo djelomično prerađeni jer su očišćeni od ljuski, ali se nisu mogli izvoziti u čistom obliku.
Hromčik naglašava da poštivanje standarda EU osigurava da sjemenke maka između ostalog ne sadrže morfij.
S obzirom na klimatske promjene i sve manju isplativost ratarskih usjeva, donijeli smo stratešku odluku da se upustimo u proizvodnju maka. Prije nego što smo se upustili u ovaj novi pothvat, potražili smo mudrost u našoj domovini, Slovačkoj, i bili inspirirani njihovom pričom o uspjehu. Posao s makom pokazao se kao mudar izbor, jer je nudio sigurno tržište i povoljne cijene. Hromčik se, shvaćajući da oslanjanje samo na uzgoj maka nije održivo, bavi i poljoprivredom te uzgaja razno povrće. Među njegovim nastojanjima je uzgoj talijanskih rajčica, na prostranom otvorenom polju od 60 jutara, koji daje impresivnu žetvu od 20 do 25 tona.
Tijekom ljeta bavim se nizom aktivnosti kako bih se zabavio i zaokupio. Sudjelujem u procesu sadnje, zalijevanja i njege raznih biljaka. Nakon što sam sredio mak, pozornost mi se usmjerava na rajčice koje zahtijevaju predani trud. Razvio sam dobro organiziranu strategiju kako bih osigurao da se svi proizvodi učinkovito iskoriste. Moj krajnji cilj je sve prodati u obliku flaširanih pića.
Navodi da je tipična cijena maka oko dva eura, iako postoji mogućnost da bude veća.
Na našu odluku o uzgoju maka utjecala su kretanja na burzi o kojima izvještavamo tijekom cijele godine. To je imalo malu ulogu u našem izboru jer je na ovim prostorima naša trgovina ratarskim usjevima uvelike ovisila o kupcima.
Hromčik navodi da se prinos po hektaru može kretati od pola tone do 900 kilograma, ovisno o podneblju. Biljke maka uspijevaju u uvjetima pjeskovitog i sušnog tla. Unatoč velikim očekivanjima da će prošla godina biti rekordna, na kraju je bila prosječna. S druge strane, prethodna je godina bila sušna, što je rezultiralo neočekivano uspješnom berbom.
