Srce, vrlo zamršen organ, ostaje predmet stalnih istraživanja znanstvenika, koji se još uvijek susreću s neobjašnjivim situacijama, što dovodi do stalnih rasprava o razlozima zbog kojih ono prestaje funkcionirati tijekom sna.
Vijest o iznenadnoj smrti Aleksandra, sina proslavljenog harmonikaša Mirka Kodića, u 30-oj godini života ostavila je u šoku cijelu javnost. Neočekivani prestanak rada srca u snu, kako je pokazao nalaz obdukcije, zanijemio je javnost. Stručnjaci su identificirali tri vitalna organa – srce, pluća i mozak – koji su usko povezani sa smrtima koje se događaju tijekom sna. Dr. Milind Sovani, savjetnik za respiratornu medicinu pri Sveučilišnim bolnicama Nottingham NHS Trust, objasnio je Newsweeku da smanjena reakcija tijekom spavanja otežava pojedincima prepoznavanje znakova upozorenja koji ukazuju na potencijalne probleme s tim organima.
Prema kardiologu Jacku Flyeru, kad bih doživio pauzu od 10 sekundi u otkucajima srca dok stojim, neizbježno bih se srušio, izgubio svijest i napravio zamjetan udarac pri udaru o tlo. Međutim, tijekom spavanja osoba nije u stanju odgovoriti na vlastite simptome i reagirati u skladu s tim, navodi The Wall Street Journal (VSJ).
Većina, točnije 90 posto, nepredviđenih i iznenadnih smrti koje se dogode tijekom sna, a koje se obično nazivaju noćna smrt, pripisuje se iznenadnom srčanom zastoju (SCA), prenosi VSJ. Osobe s koronarnom arterijskom bolešću, uvećanim srcem ili nepravilnim otkucajima srca, posebno ventrikularnom fibrilacijom, imaju povećan rizik od SCA. Ovaj uznemirujući događaj događa se kada srce naglo prekine svoj ritam, što rezultira prekidom dotoka krvi u vitalne organe, što često dovodi do smrti ako se ne primijeni hitna intervencija. Važno je napomenuti da se 22 posto ovih događaja događa između 22 sata navečer i 6 sati ujutro.
Kada je električni sustav srca poremećen, to dovodi do srčanog zastoja, uzrokujući prestanak rada srca. Kao rezultat toga, tijelo, mozak i drugi ključni organi lišeni su potrebne opskrbe kisikom i hranjivim tvarima, koji su vitalni za održavanje života. Važno je napomenuti da se srčani zastoj ne smije brkati sa srčanim udarom, koji se događa kada je dotok krvi u srce naglo blokiran masnim naslagama ili krvnim ugruškom.
Ključ za osiguranje preživljavanja pacijenata je brza identifikacija srčanog zastoja i promptno započinjanje kardiopulmonalne reanimacije. Kada mozak ostane bez kisika u trajanju od pet minuta, dolazi do nepovratnog oštećenja mozga. Brzo provođenje kardiopulmonalne reanimacije, čak i izvan bolničkog okruženja, učinkovito udvostručuje vjerojatnost preživljavanja srčanog zastoja. Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti izvještava da su starije osobe i muškarci suočeni s najvećim rizikom od iznenadnog srčanog zastoja. Iznenađujuće, gotovo polovica svih pacijenata koji pate od srčanog zastoja ne pokazuje nikakve popratne simptome. Međutim, neki pojedinci mogu osjetiti lupanje srca ili vrtoglavicu. Jedan od izazova leži u činjenici da se iznenadni srčani zastoj može manifestirati kao početni simptom. Pojedinci koji imaju temeljno stanje mogu povremeno osjetiti simptome kao što su ubrzan rad srca i otežano disanje.
