Tema o kojoj ćemo danas govoriti, apsolutno će da svakoga interesuje ko dolazi sa Balkanom. Među istraživačima uključenim u opsežnu znanstvenu studiju o genetičkom porijeklu Srbije i Balkana značajnu ulogu imao je Dušan Kekarević.
Genetski sastav današnjeg stanovništva u Srbiji, konkretno na ovim prostorima, sastoji se od elemenata drevnog genoma prapovijesnih doseljenika koji su stigli s Bliskog istoka i naselili ovo područje prije modernog doba.
Otprilike 40 posto genoma može se pripisati populacijama koje potječu iz sjeverne Europe, posebno onima koje su bliže istočnoeuropskim populacijama. Ovaj genetski sastav poklapa se s narodima koji su migrirali tijekom slavenskog kretanja, kako je rekao prof. dr. Dušan Kekkarević, istraživač uključen u značajno znanstveno istraživanje o genetičkom nasljeđu stanovništva u Srbiji i na Balkanu.
Posljednjih desetljeća napredak u genetskoj tehnologiji omogućio je sveobuhvatnije ispitivanje genetske strukture pojedinaca diljem svijeta. Biološki fakultet u Beogradu, odnosno Centar za forenzičku i primijenjenu molekularnu genetiku pod vodstvom prof. dr. Dušana Kekkarevića, aktivno je sudjelovao u revolucionarnim međunarodnim istraživanjima usmjerenim na otkrivanje genetskog porijekla stanovništva u Srbiji i na Balkanu. Kroz suradnju sa stručnjacima iz Barcelone i Harvarda, korištena je vrhunska tehnologija za analizu uzoraka i stjecanje uvida u genetski sastav današnje populacije. Studija je obuhvatila značajno vremensko razdoblje, od ranih godina prvog tisućljeća naše ere. Interdisciplinarna priroda ove znanstvene suradnje dala je vrijedne informacije o migracijskim obrascima unutar Rimskog Carstva i njihovom utjecaju na demografiju Balkana.
Prof. dr. Dušan Kekkarević dao je uvid u opsežno istraživanje koje je trajalo više od pet godina, a objavljeno je u cijenjenom znanstvenom časopisu “CellPress”. Znanstvena zajednica već sada pokazuje veliki interes za ovu studiju, a tek daljnjim istraživanjem i referencama moći će se u potpunosti shvatiti njezina prava važnost. Ovo precizno ispitivanje genetskog koda ključ je za razotkrivanje zamršene povijesti, migracija i miješanja kultura u ovim regijama. Značaj ovog istraživanja ne može se precijeniti.
Radili ste zajedno s kolegama iz Barcelone i Harvarda na nedavnom istraživačkom projektu objavljenom u časopisu “Cell”. Možete li dati neki uvid u trajanje suradnje i ciljeve kojima se težilo tijekom studija?
Nekoliko istraživačkih skupina surađivalo je na ovoj studiji, prikupljajući brojne uzorke kako od suvremenog stanovništva, tako i od raznih arheoloških nalazišta. Proces odabira bio je pedantan, osiguravajući čiste uvjete kako bi se spriječila bilo kakva unakrsna kontaminacija uzoraka. Kroz suradnju s kolegama s Harvarda, korištenjem vrhunske tehnologije i bioinformatike, uspjeli smo analizirati golemu količinu podataka i izvući značajne zaključke istraživanja. Opseg ove studije proteže se izvan naše regije, obuhvaćajući okolna područja Balkanskog poluotoka, čime se pojačava utjecaj naših nalaza. Vremenski gledano, ovo se istraživanje proteže od antičkih vremena, posebice procvata Rimskog Carstva na ovim prostorima, do njegovog pada, pa čak uključuje i dio ranog srednjeg vijeka koji karakteriziraju migracije i raznoliko stanovništvo bez rimskog utjecaja. Slaveni su se doselili na područja istočne Europe iz sjevernih krajeva srednje Europe i azijskog kontinenta. Ovo opsežno istraživanje, koje je trajalo 5-6 godina, započelo je otkrivanjem naših arheoloških artefakata i naknadnom analizom zamršenih pojedinosti.
Za istraživanje manjeg opsega odlučili smo se koristiti uzorke iz šire regije, točnije iz Hrvatske, te ih usporediti s arheološkim ostacima iz susjednih zemalja. Ovaj nam je pristup omogućio da steknemo sveobuhvatno razumijevanje povijesnih događaja koji su se odvijali u rasponu od gotovo deset stoljeća na ovim područjima, šireći se izvan Balkana i obuhvaćajući Mađarsku, Rumunjsku, Austriju, Grčku, Albaniju i okolne regije. Nalazi ovog istraživanja otkrili su da se genetski sastav današnjih stanovnika Srbije i susjednih regija sastoji od kombinacije arhaičnih gena doseljenika koji su stigli s Bliskog istoka prije nove ere, što čini približno 40 posto genoma , i geni koji su usklađeni s populacijama koje potječu iz sjeverne Europe, u neposrednoj blizini istočnoeuropskih populacija. Ovaj genetski sastav usklađen je s obrascima migracije slavenskih naroda.
