Unatoč široko priznatom štetnom utjecaju na ljudsko zdravlje, pušenje ostaje prevladavajuće stanje ovisnosti. Štetne posljedice se ne manifestiraju trenutno, već se pojavljuju postupno tijekom duljeg razdoblja izloženosti, često navodeći pojedince da pripisuju nastale tegobe ili poodmakloj dobi ili povijesti pušenja. Nažalost, pušenje uživa društveno prihvaćanje, pravni status i pogodnu dostupnost, što pridonosi njegovoj prevladavajućoj pojavi, koja je doživjela značajan porast tijekom pandemije COVID-19.
Stopa kojom pojedinci počinju pušiti.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u 2019., pušenje je odnijelo živote gotovo osam milijuna ljudi, dok je broj pušača skočio na nevjerojatnih 1,1 milijardu. U Srbiji ovu naviku ima oko 39% muškaraca i 38% žena. To znači da je svaka treća odrasla osoba pušač, dok je dodatnih 21% izloženo pasivnom pušenju. Po zastupljenosti pušenja Srbija je u samom vrhu u Evropi, rekao je dr. Saša Jovanović, načelnik specijalističke službe Instituta za plućne bolesti u Nišu. Dr. Jovanović je stručnjak iz pneumoftiziologije, kao i magistar kliničke imunologije i alergologije. Konzumacija cigareta i dalje je najčešći oblik upotrebe duhana. Cigarete sadrže razne aditive koji poboljšavaju okus, sagorijevanje, vlažnost i očuvanje. Čin pušenja stvara dim koji se sastoji od tisuća kemijskih spojeva, uključujući štetne tvari kao što su ugljični monoksid, ugljični dioksid, dušikov oksid, nikotin, policiklički aromatski ugljikovodici, aldehidi, benzen, metanol i teški metali.
Popularnost pušenja marihuane i nargile u stalnom je porastu, osobito među mlađom populacijom. Tijekom prošlog desetljeća, e-cigarete su se također pojavile na tržištu kao alternativa tradicionalnim duhanskim proizvodima. Ove e-cigarete ne sadrže duhan, već umjesto toga sadrže nikotin, arome, otapala kao što su propilen glikol i glicerol, a ponekad i druge kanabinoide. Koriste ih kako pušači koji pokušavaju prestati pušiti tako i mlađa populacija. Iako je uvriježeno mišljenje da su e-cigarete manje štetne za ljudsko zdravlje zbog niže razine toksičnih tvari u usporedbi s običnim cigaretama, one još uvijek sadrže potencijalno štetne tvari u e-tekućini, a još više u aerosolu koji nastaje zagrijavanjem. Osim toga, budući da sadrže nikotin, mogu dovesti do ovisnosti baš kao i tradicionalne cigarete. U Sjedinjenim Američkim Državama zabilježeni su slučajevi teške akutne respiratorne bolesti poznate kao EVALI (ozljeda pluća povezana s uporabom proizvoda e-cigarete ili vaping). Doktorica Jovanović objašnjava da je kašalj najčešći simptom pušača.
Pušački kašalj koji se obično javlja svakodnevno, osobito ujutro, kronično je stanje koje često rezultira produktivnim kašljem.
Kada pojedinac doživi produktivan kašalj u trajanju od tri ili više mjeseci godišnje, uzastopno najmanje dvije godine, bez ikakvog utvrđenog uzroka, to se klasificira kao kronični bronhitis, a istraživanja sugeriraju da je više od 40% dugogodišnjih pušača osjetljivo na razvoj ovog stanja. Napredovanje od bronhitisa do kronične opstruktivne plućne bolesti je zabrinjavajući razvoj.
Kontinuirano izlaganje duhanskom dimu dovodi do povećanja količine i aktivnosti stanica i žlijezda u sluznici bronha. To pak dovodi do stvaranja većeg volumena sluzi u donjem dišnom sustavu. Kao posljedica toga, uobičajeni mehanizmi odgovorni za uklanjanje sluzi (poznati kao mukocilijarni klirens) postaju manje učinkoviti, a nakupljena sluz mora se izbaciti kašljanjem.
