Film o popularnom pevaču Džeju Ramdaanovskom, ovih dana je glavna tema u cijeloj regiji. Džej i nedelja, za te dvije riječi znaju čak i oni koji nemaju baš puno godina. Dragan Jakovoljević, renomirani novinar, scenarista, reditelj i narator brojnih gledanih dokumentarnih dramskih serija, gostovao je u popularnoj emisiji “Crna hronika” Kurir TV-a. Dorćolac je poznat kao blizak prijatelj Džeje Ramadanovskog i Ise Lere Džambe.
Prema njegovim riječima, Marina Tucaković nije napisala tekst Dženove najpopularnije pjesme “Nedelja”, a njen suprug Aleksandar Radulović Futa nije bio skladatelj glazbe. Film “Nedelja” sadrži brojne neistine, dok istoimena pjesma priča drugačiju priču. U trenucima sukoba sa suprugom Nenom, Džamba bi tugu utapao u alkoholu te se ili tukao, pucao, ili utjehu nalazio u pisanju poezije. Napisao je brojne pjesme za razne izvođače, a i Djeju je pridonio nastanku mnogih pjesama, ne samo “Teško je živjeti”.
Navodi da je “Nedelja” jedna od pjesama koje je Džamba skladao u trenutku nadahnuća, uz asistenciju dvojice glazbenika. Neodređeno se prisjeća da je za to čuo od glazbenika Zorana Smilića, a spominje još jednog glazbenika Grgu koji je nastupao u njegovom restoranu. Zanimajući se Grginim prezimenom, namjeravao je pitati Zorana. Jedne pijane večeri stigao je Džamba i isključio se iz svega, šarajući riječi po salveti. Džamba je bio pjesnik, za razliku od Dže. Suprotno uvriježenom mišljenju, Jay nije sudjelovao u stvaranju pjesme. Upravo su Grga i Zoki Smilić, talentirani glazbenici, uhvatili ritam i osmislili melodiju koja je na kraju i snimljena. Kasnije je naišao na novinski članak u kojem je pisalo da je tekst za “Nedelju” napisala Marina Tucaković. Priznaje Tucaković neosporan talent i plodnost jedne od najvećih kantautorica u regiji, ali napominje da se povremeno bavila sljedećim akcijama.
Marina, cijenjena žena velikog talenta, odigrala je ključnu ulogu u pokretanju karijera brojnih uspješnih pjevača, među kojima je i Džeja. No, opće je poznato da je povremeno posuđivala i ugrađivala dijelove tuđih tekstova u svoje vlastito djelo. Ova praksa se nije držala u tajnosti, niti se na nju gledalo negativno. U slučaju Nedleje, napravila je neke prilagodbe teksta, a da je melodija ostala netaknuta. Originalni autor pjesme je Dzamba. S druge strane, priče o burnim događajima i značajnim pojedincima, prvenstveno iz devedesetih, i dalje plijene interes javnosti. Jedna takva priča oživljena je kroz film “Nedelja” koji se bavi životom poznatog pjevača Džeja Ramadanoskog.
Zapažen lik u filmu zauzima značajno mjesto – Iso Lero Džamba, brat od Džeove tetke i istaknuta ličnost dorćolskog podzemlja. No, misteriozno je nestao 23. rujna 1993., a njegovo tijelo do danas nije pronađeno. Marko Janketić portretira ga u “Nedjelji”, koja se nadovezuje na narativ oko Lera. Drugi dio serijala bavi se Lerovim zatvorskim boravkom, njegovim sukobima s Đorđem Božovićem Giškom i pjesmama koje je skladao za svog brata Džeja dok je bio u zatvoru, kako pričaju njegovi bliski prijatelji. Ovaj tekst je izvorno objavljen 1993. godine, kada je Iso Lero već nestao (od 23. rujna 1992.), a njegovi posmrtni ostaci još nisu locirani. Kad god bi Džamba stigao u zatvor, atmosfera bi bila vesela, jer je svojim prisustvom osiguravao mir i sprječavao maltretiranje zatvorenika.
Svojom sposobnošću da smiri napetosti stekao je poštovanje zatvorskih zapovjednika, o čemu svjedoči prijatelj iz agencije “Karmen”, koji je također iskusio “školu” muke Centralnog zatvora.
Prema Johnnyju, Dzamba možda nije točno održavao red unutar zatvora, ali je uspio održati neki privid ravnoteže. Vidjelo se to u vrijeme kada su Johnny i Lerom bili smješteni u istom bloku zbog umiješanosti u zajedničku pucnjavu na Topčiderskoj noći 1985. Usprkos okolnostima, Džamba nikada nije podnio nikakvu pritužbu protiv redara ili uprave. Među njima je postojalo međusobno poštovanje. Johnny se prisjeća konkretnog slučaja kada je tijekom ljeta na ratištu preminuo nadzornik iz CZ. Džambino poštovanje prema njima ostalo je u Johnnyjevom sjećanju, što je njega, Vladu i Džambu potaknulo na suradnju u pisanju osmrtnice za novine.
U krugu zatvoreničkog stanovništva CZ-a postojala su neka zanimanja koja su se pokazala unosnim, poput proizvodnje poštanskih koverti ili ekološki prihvatljivih vrećica. U nastojanju da osigura učinkovitost i ažurnost, Džamba je marljivo pokušavao organizirati te poslove. Međutim, zadržao je strogi pristup u radu s određenim kategorijama zatvorenika, uključujući pojedince sklone nasilju, prijevari, neistinama i praktičnim šalama.
