Nakon podužeg trajanja, Kolinda Grabar Kitarović zapaženo se oglasila na svom Instagram profilu, podijelivši niz svježih fotografija.
U čarobnoj zemlji Maroka bivša predsjednica Hrvatske pronašla je utjehu. “U zadivljujućem ‘Kraljevstvu zalaska sunca’, kao što njegovo arapsko ime sugerira, doživio sam divan i produktivan početak nove godine. Tri tjedna ispunjena i marljivim radom i spokojnim odmorima u Marakešu, dok sam bio očaran surovom veličanstvenošću planine Atlas. Moja iskrena zahvalnost ide mom dragom prijatelju Khalilu na njegovom toplom gostoprimstvu,” izrazila je. Gorljivi obožavatelji bivšeg predsjednika preplavili su dio komentara svojim nepokolebljivim entuzijazmom.
Tvoja ljepota je neosporna.
“Princeza”,
Gordan Grlić Radman, hrvatski ministar vanjskih poslova, neposredno prije ovog incidenta izrazio je uvjerenje da predsjednica Republike vodi politiku koja je u suprotnosti s Vladinom. Nadalje je pojasnio da je predsjedničin poljubac s njemačkom kolegicom Analenom Berbok bio nespretan pokušaj pozdrava.
Tijekom parlamentarne rasprave o sastancima Europskog vijeća, ministar je istaknuo oštru suprotnost između vladine pro-europske, pro-Savezničke, pro-NATO politike i predsjednikovog pro-ruskog, anti-europskog stava. Ova podjela bila je posebno očita tijekom Opće skupštine UN-a u rujnu. Ministar je također napomenuo da je tijekom rasprava o rezoluciji za humanitarni prekid vatre u Gazi predsjednik Zoran Milanović kao da je bio upoznat sa situacijom, ali nije ništa poduzeo. To je pokrenulo pitanja o važnosti dokumenta za njega. Ministar je predsjednikovo ponašanje opisao kao politički voajerizam, navodeći incident u kojem je držao cvijet kamilice i trgao njegove latice, simbolizirajući njegovu nesigurnost u pogledu osjećaja drugih prema njemu i njihove potencijalne komunikacije s njim.
Bivši predsjednik aktivno je tražio blizak odnos s Putinom, gotovo kao da se “nabacivao” na njega. Dalija Orešković (u sredini) uzvratila je na ministrove kritike predsjednici optuživši bivšu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović da pretjerano traži pažnju ruskog predsjednika Putina, ustvrdivši i da se predsjednica poetizirala s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom.
Ministrica joj je odgovorila istaknuvši da nije adekvatno pružila potreban kontekst, jer su razgovarali o vremenu mira kada je komunikacija bila raširena među svima.
Nino Raspudić (Most) izrazio je ogorčenje neutemeljenim optužbama predsjednice da se bavi antieuropskom i proruskom politikom, ocijenivši ih skandaloznim. Ne obazirući se na kritike oporbe, ministar je odbacio odluku Hrvatske da glasa protiv rezolucije o humanitarnom prekidu vatre u Gazi. Istaknuo je kako je odluka Vlade da ne glasa za nju apsolutno ispravna.
Tijekom duge rasprave, frakcija oporbe izrazila je svoje kritike na račun hrvatskog glasanja, zahtijevajući razjašnjenje je li izraelsko bombardiranje Gaze u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom i namjerava li Hrvatska tražiti prekid vatre, između ostalih hitnih pitanja. Prema ministrovim riječima, dok se Hrvatska zalaže za mir, sadašnju rezoluciju koja se predlaže doživljava kao slab pokušaj, bez potrebnih mjera za zaštitu civilnog stanovništva, što je i dalje glavni prioritet.
Kao odgovor na zahtjev opozicije za zajedničkim razvojem vanjske politike, jasno je rekao da ne postoji uspostavljeni mehanizam ili proces konzultacija koji takvu suradnju smatra potrebnom. Istaknuo je i da je odluka na kraju na predsjedniku, navodeći da je, ako se odluči na suradnju, i više nego dobrodošao, no očito je da to nema namjeru.
