Kao što i sami možete da zaključite po naslovu našeg današnjega članka, govorićemo o tumoru debeloga crijeva, koji zna da bude jako opasan ako se ne otkrije u pravo vrijeme.
Prevalencija raka debelog crijeva je u porastu, što ga čini često dijagnosticiranim karcinomom. Ključ uspješnog izlječenja leži u ranom otkrivanju ove zloćudne bolesti. Rak debelog crijeva može se razviti u bilo kojoj životnoj dobi, iako je češći kod osoba starijih od 50 godina i kod muškaraca. Iako može zahvatiti bilo koji segment debelog crijeva, češće se nalazi na lijevoj strani.
Pojavnost ove zloćudne bolesti značajno je povećana, što rezultira alarmantno visokom stopom smrtnosti u našoj zemlji.
Prema riječima dr. Škrbića, tri su primarna faktora koja liječnici pripisuju razvoju raka debelog crijeva. Genetika ima značajnu ulogu u nastanku bolesti probavnog trakta, uključujući i one koje zahvaćaju debelo crijevo. Osobe s obiteljskom poviješću takvih bolesti trebaju dati prednost redovitim pregledima i razmisliti o podvrgavanju rutinskim kolonoskopijama počevši od 40. godine života, a možda i ranije. Dodatno, ubrzani način života našeg modernog doba, u kombinaciji s lošim prehrambenim navikama, nedovoljnom tjelesnom aktivnošću i unosom raznih kemikalija putem hrane, pridonose porastu učestalosti ovih bolesti. Srećom, spriječiti ova stanja mnogo je jednostavnije nego što se može pretpostaviti. Malim promjenama u svojim navikama, usvajanjem zdravije rutine i povećanjem svijesti o važnosti preventivnih pregleda možemo značajno smanjiti rizik od raka debelog crijeva. Dr. Ognjan Skrobić, kirurg s Klinike za digestivnu kirurgiju KBC-a, u razgovoru za magazin “Stil” istaknuo je značaj ovih preventivnih mjera.
Utjecaj stresa na naše zdravlje ne može se podcijeniti, posebno kada su u pitanju bolesti koje pogađaju probavni sustav. Zamršena veza između našeg mozga i želuca, poznata kao “gut-brain disorder”, ima presudnu ulogu u razvoju ovih bolesti, a njen utjecaj je znanstveno dokazan. Kada doživimo stres, povećava se lučenje kortizola, hormona stresa, što dovodi do veće proizvodnje kiseline u želucu. To pak za posljedicu ima ubrzanu rad crijeva, grčeve, neredovito pražnjenje crijeva, pa čak i zatvor. Stoga je očito da će visoka i kronična razina stresa s vremenom uzeti danak našem probavnom traktu. Doktor Ognjan Skrobić naglašava kako je kronični stres značajan okidač za razvoj teških i dugotrajnih probavnih bolesti. Kako bi se osiguralo rano otkrivanje, preporuča se da se osobe podvrgnu kolonoskopiji nakon 50. godine života, bez obzira na čimbenike rizika. Ako prvi pregled da normalne rezultate, treba ga ponoviti svakih 10 godina.
Ako je član obitelji doživio rak debelog crijeva ili polip (adenom) debelog crijeva prije 60. godine života, preporuča se podvrgnuti se kolonoskopiji u dobi od 40 godina ili 10 godina prije dobi u kojoj je članu obitelji dijagnosticirana. U takvim slučajevima kolonoskopiju treba ponavljati svakih pet godina. Osim toga, važno je obratiti pozornost na određene simptome, kao što je prisutnost crvene krvi u stolici, svježa crvena krv tijekom pražnjenja crijeva ili uočavanje krvi tijekom brisanja. Također je važno obratiti pažnju ako je stolica crna poput katrana ili ugljena, jer to može ukazivati na krvarenje iz gornjih dijelova probavnog sustava, uključujući jednjak, želudac i dvanaesnik.
Promjene u pražnjenju crijeva obuhvaćaju dvije mogućnosti: prisutnost proljeva, kojeg karakterizira učestala rijetka stolica, ili zatvor, koji se očituje kao nepravilna konzistencija i učestalost stolice.
U slučaju da krvni test otkrije anemiju s niskom razinom željeza, pozitivan rezultat može se dobiti provođenjem testa stolice za otkrivanje skrivenog krvarenja u probavnom sustavu. Nadalje, ako u vašoj obitelji postoji povijest raka debelog crijeva, nužno je da se rođaci u prvom koljenu pacijenta (roditelji, braća, sestre i djeca) podvrgnu kolonoskopiji.
