Široka paleta mlijeka i mliječnih proizvoda dostupnih danas može biti neodoljiva za entuzijaste mlijeka. Može biti prilično zbunjujuće kretati se kroz brojne opcije i odabrati savršeni proizvod koji najbolje odgovara našem tijelu. Unatoč našoj želji da napravimo pravi izbor, često griješimo u prosudbi.
Javnost je upozorio dr Vojislav Perišić na prisustvo potencijalno štetnih materija u mleku koje mogu štetno uticati na srce, jetru i kardiovaskularni sistem. Ističući značaj identifikacije najzdravijih mliječnih opcija i razumijevanja njihovih izvora, on je naglasio da ove tvari mogu biti prisutne čak i u mlijeku koje se obično smatra korisnim. Profesor je naglasio ključnu ulogu aktivnih hemijskih komponenti u mleku i kako proces varenja pretvara kazein u biološki aktivna jedinjenja koja mogu uticati na kardiovaskularni sistem.
Osim toga, istakao je odsustvo betakazeina u kozjem i ovčjem mlijeku, pozicionirajući ga na taj način kao zdraviju alternativu kravljem mlijeku.
Tokom svog izlaganja, profesor Perišić je govorio o praksi stočarstva, ističući prevalenciju krava tipa A1 u Srbiji u poređenju sa zdravijim kravama koje daju mleko A2 koje se nalaze na evropskim ostrvima poput Islanda. Naglasio je da opasnost za kolesterol i zdravlje srca ne predstavlja sama mliječna mast, već prisustvo betakazeomorfina.
Prema “K1”, osoba je izjavila da je betakazeomorfin opasna komponenta, a ne mlečna mast, kada je u pitanju holesterol i zdravlje srca.
Razumijevanje izvora mlijeka ključno je za donošenje informiranih odluka o našem zdravlju i izbjegavanje svih potencijalnih rizika povezanih sa štetnim tvarima. Zanimljivo, kada je u pitanju zadovoljavanje naših potreba za kalcijumom, mlijeko ne bi trebalo biti naša opcija. Umjesto toga, možemo se obratiti raznim biljnim izvorima kao što su lisnato povrće, povrće, tofu, sjemenke, orašasti plodovi, suhe smokve i sokovi i pića obogaćeni kalcijumom. Ne samo da ove alternative osiguravaju dovoljno kalcija, već također pomažu u zaštiti od osteoporoze, stanja koje nastaje zbog prekomjerne konzumacije proteina životinjskog porijekla. Ova informacija je istaknuta u dopisu.
Važno je prepoznati da kravlje mlijeko nije inherentno dizajnirano za ishranu ljudi, već radije za ishranu teladi. Kao rezultat toga, ne treba da čudi da konzumacija kravljeg mlijeka može imati negativne implikacije na zdravlje djece i odraslih. Mliječna industrija se oslanja na krave kojima se manipulira selektivnim uzgojem, ukrštanjem i umjetnom oplodnjom, što rezultira deformitetima i zdravstvenim problemima kako krava tako i ljudi. Ove krave su prisiljene da proizvode prekomjernu količinu mlijeka, daleko iznad onoga što je prirodno za njih, što dovodi do raznih bolesti. Osim toga, krave se hrane hranom za životinje koja je puna hemikalija, često dopunjenih antibioticima i hormonima, umjesto njihove prirodne ishrane od trave. Shodno tome, mliječni proizvodi koje kupujemo često sadrže alergene, masti, kolesterol, herbicide, pesticide, dioksine, antibiotike, krv, gnoj od upale vimena, kao i bakterije i viruse. Prijatelji životinja podižu svijest o ovim problemima i savjetuju oprez u konzumiranju mliječnih proizvoda.
