Korisnici društvenih mreža u Srbiji bili su zbunjeni neobičnim prizorom na večernjem nebu: kružnicom oko Mjeseca koja se činila koncentričnom. Brojni postovi na društvenim mrežama sugeriraju da su mnogi ostali zbunjeni ovim fenomenom.
Iz raznih krajeva Srbije stižu izvještaji o čudnom prstenu koji je opažen kako okružuje Mjesec.
Slično kao što nastaje duga, aureola i korona oko Mjeseca nastaju lomom svjetlosti na kristalima leda ili kapljicama vode u višim dijelovima atmosfere.
Oblik aureole je veliki krug koji obuhvaća Mjesec.
U hladnijim vremenskim uvjetima, oblaci imaju sposobnost zadržati milijune šesterokutnih kristala leda. Dok Mjesec reflektira sunčevu svjetlost i ona prolazi kroz atmosferu, ona se lomi na specifičan način unutar ovih kristala.
Refrakcija se događa pod kutovima koji nisu manji od 22°, što povremeno može rezultirati prirodnim fenomenom poznatim kao halo od 22 stupnja. To je razlog zašto se čini da je prsten oko Mjeseca 44 puta veći od samog nebeskog tijela.
Lom svjetlosti uzrokuje savijanje svjetla raznih boja pod različitim kutovima. To objašnjava zašto unutarnji rub aureole ima malo crveniju nijansu, a vanjski rub nešto plaviju. Ovaj fenomen nije ograničen samo na Mjesec, već se može dogoditi i oko Sunca zbog sličnih uzroka. Povremeno, aureole prate pseudo-zvijezde, koje su svijetle točke koje se pojavljuju s obje strane Sunca ili Mjeseca dok kristali padaju kroz atmosferu i postavljaju se okomito.
Ovaj skup optičkih fenomena obuhvaća:
Optička iluzija poznata kao lažno sunce, također poznata kao parhelia ili pasunca, manifestira se kao blijede mrlje koje se pojavljuju na dijelu opsega oko Sunca ili Mjeseca.
Ova pojava se opaža s jedne ili s obje strane nebeskog tijela, a nalazi se na istom nagibu kao i izvor svjetlosti.
Lukovi koji izlaze iz aureole i sijeku se s njezinim opsegom poznati su kao tangentni lukovi. Bjelkaste su boje i nalaze se na najvišoj točki aureole.
Na nebu se mogu promatrati brojni atmosferski fenomeni, uključujući Sunčeve stupove koji se pojavljuju iznad Sunca bilo neposredno prije njegovog izlaska ili nakon njegova spuštanja.
Cirkumzenitalni luk vizualna je pojava koja zapanjujuće podsjeća na dugu. To je slabašan luk koji se pojavljuje s vrhovima okrenutim prema nebu, uzrokujući da bude obrnut u usporedbi s tipičnom dugom.
Fenomen poznat kao cirkumhorizontalni luk postaje vidljiv kada sićušni kristali leda, u obliku šesterokutnih pločica, odlebde prema gore u gornje slojeve atmosfere.
Pod određenim uvjetima, parhelski krug može biti vidljiv s prstenastom aureolom koja ima kutni polumjer od 22°, koja se obično naziva “22° aureola”. Ova pojava se događa samo kada je cirostratusna naoblaka ravnomjerno raspoređena i okružuje nebo paralelno s horizontom. Ono se siječe i sa Suncem i sa parhelijanima, također poznatim kao lažna sunca.
Antihelij, poznat i kao antisolarna točka, neuobičajena je vizualna pojava koja se nalazi na krugu parhelija, koji se nalazi na suprotnom kraju od Sunca.
Parantel je rijedak optički događaj smješten na krugu parhelija i postavljen za 60° od smjera suprotnog od Sunca. Treba napomenuti da parantelij leži na vodoravnoj ravnini, 120° udaljen od položaja sunca, te se kao takav može nazivati i 120° lažnim suncem.
Jedinstvena optička pojava poznata kao Parianov luk manifestira se na gornjem rubu aureole od 22 stupnja, zajedno s gornjim tangencijalnim lukovima koji se nalaze iznad njega.
Supralateralni luk vidljiv je na gornjem dijelu aureole od 22°. Otprilike je dvostruko duži od opsega aureole i stvara slabašan, širok pojas duginih nijansi iznad Sunca.
Opisani halo može se promatrati samo kada se Sunce nalazi na visini većoj od 30 stupnjeva na nebu. U situacijama kada je Sunce smješteno niže od tog praga, tangencijalni lukovi će poprimiti oblik koji podsjeća na slovo “V”, protežući se prema gore.
