Mi se u nastavku našeg današnjega člaanka malo fokusiramo na domaće proizvode, koje bi sa početkom proljeća jako brzo moli da plasirate na tržište. Međutim, imamo jako rijetkih kultura koje skoro niko da uzgja na ovim prostorima, a može se jako lijepo zaraditi na njima. Kombinacija suhe jeseni i toplog listopada loše je utjecala na ovosezonski zasijani mak u Padini, koja se nalazi u općini Kovačica u Banatu. Zbog toga je propalo oko 30 posto sjemena, što će se neminovno odraziti na buduće prinose kada se mak bude žao krajem lipnja i početkom srpnja.
Miša Hromčik, istaknuti proizvođač maka iz Padine, ističe nepovoljan utjecaj sušnog i toplog jesenskog vremena na domaće sorte maka. Za usporedbu, sorta češkog maka, koja se uzgaja isključivo za slovačke kupce, suočila se s relativno manje izazova. Uz Hromčik, još sedam-osam proizvođača u Padini uzgaja ovu sortu. Hromčik se suzdržava od konkretnih projekcija o domaćem ovogodišnjem urodu maka. Ističe da je prvenstveno usmjeren na opsluživanje slovačkog tržišta, pridržavajući se uputa i standarda propisanih EU propisima.
Češka sorta Padina uzgaja se na cca 200 hektara isključivo za potrebe opskrbe renomiranog kupca koji prikuplja i dobavlja otpadni materijal.
Hromčik ističe da je iz Banata u Slovačku prevezeno 75 tona maka, ali samo kao poluprerađeni proizvod, bez čahura jer se u čistom obliku ne može izvoziti. Ključno je pridržavati se propisa EU, što uključuje i osiguranje da sjemenke maka ne sadrže morfij, ističe Hromčik.
Kao odgovor na utjecaj klimatskih promjena i sve niže cijene ratarskih usjeva, donijeli smo odluku o preusmjeravanju fokusa na proizvodnju maka. Prije nego što smo se upustili u ovaj pothvat, potražili smo smjernice u našoj domovini, Slovačkoj, i naučili o njihovim iskustvima u ovoj industriji. Pokazalo se to kao mudar izbor jer smo otkrili sigurno tržište s povoljnim cijenama. Tijekom ljetnih mjeseci bavim se procesom sadnje, zalijevanja i obrade maka kako bih bio zaokupljen. Nakon što sezona maka završi, prelazim na zahtjevan zadatak brige o biljkama rajčice. Pomno sam planirao svoje poslovne operacije kako bih osigurao da se svaka kap pića proda iz boce. Prosječna cijena maka je oko dva eura, iako ima potencijala premašiti taj iznos.
Na našu odluku o uzgoju maka utjecala su kolebanja na burzi o kojima redovito dobivamo izvješća tijekom cijele godine. To je imalo malu ulogu u našem izboru jer smo se, kao poljoprivrednici koji trguju ratarskim usjevima, uvelike oslanjali na potražnju kupaca.
U klimatskom smislu mak preferira pjeskovita i suha tla, navodi Hromčik. Prinos po hektaru može se kretati od pola tone do 900 kilograma, ovisno o tim čimbenicima. Dok se očekivalo da će prošla godina oboriti rekorde, na kraju je bila prosječna godina. S druge strane, prethodna je godina bila sušna, što je rezultiralo rekordnom berbom. Hromčik ističe da samo od uzgoja maka nije održiva egzistencija, zbog čega se bavi i poljoprivredom te uzgaja povrće. Uz to, 60 hektara otvorenih polja posvećuje uzgoju talijanske sorte rajčice s prinosom od 20 do 25 tona.
