Ako brodovi budu prisiljeni izbjegavati Crveno more zbog ponavljajućih napada jemenskih Huti pobunjenika, postoji mogućnost značajnog povećanja cijena uobičajenih artikala poput televizora i tenisica. Prema riječima stručnjaka BBC-ja, to je njihovo profesionalno mišljenje. Nakon niza napada na trgovačke brodove u tjesnacu Bab el Mandeb, koji se nalazi na južnom ulazu u Crveno more, brodarska industrija poduzela je brzu akciju kako bi spriječila brojne brodove da plove ovom određenom rutom.
Važnost ove rute za globalno gospodarstvo ne može se precijeniti, s trenutnim procjenama koje sugeriraju da 12 posto globalne trgovine teče kroz Sueski kanal koji se nalazi na sjevernom vrhu Crvenog mora, što je približno 30 posto svih brodskih kontejnera u svijetu. Napadi su već rezultirali povećanjem troškova povezanih s otpremom robe. Prema izvješću tvrtke za pomorsku sigurnost, brodovi koji nastavljaju ploviti regijom sada sve češće traže oružanu pratnju i sigurnosne savjetnike. Osim toga, trošak putnog osiguranja doživio je značajan skok, s prosječnim troškom koji sada doseže približno 0,5 posto vrijednosti trupa plovila, što je značajno povećanje u odnosu na prethodnu stopu od samo 0,015 posto prije nekoliko tjedana.
Razlika između ovih brojki mogla bi rezultirati značajnim povećanjem troškova, potencijalno u iznosu od desetaka tisuća dolara po putovanju. Prema stručnjacima s kojima je razgovarao BBC, ako se ruta Crvenog mora napusti, troškovi povezani s prijevozom robe, osiguranjem i drugim pomorskim logističkim uslugama mogli bi se povećati za čak 30%. Ti bi dodatni troškovi zatim bili prebačeni na potrošače. Kao odgovor na izraelsku vojnu akciju u Gazi, jemenska pobunjenička skupina Houthi, koju podržava Iran, tvrdi da gađa brodove namijenjene Izraelu.
Prema riječima vlasnika broda, počela je pucati na plovila koja se nisu uspjela zaustaviti po dolasku. Hutiji su preuzeli zasluge za nedavne napade na trgovačke brodove u blizini Bab al-Mandaba, posebno ciljajući na tanker Swan Atlantic i kontejnerski brod MSC Klara. Prema sigurnosnim izvješćima, dron je udario u prvi brod, dok je obližnja eksplozija odjeknula u blizini drugog broda. Kao odgovor, nekoliko istaknutih korporacija, kao što su British Petroleum (BP), OOCL iz Hong Konga, Mersk, Hapak Lloyd, MSC i CMA CGM, privremeno su prekinule operacije u Crvenom moru preko Sueskog kanala. Alternativno, odlučili su preusmjeriti svoje brodove oko južne Afrike, točnije kroz Rt dobre nade.
Međutim, većina će putovanja doživjeti značajno povećanje trajanja. Na primjer, udaljenost između Zaljeva i Londona je otprilike 12.000 kilometara, a korištenjem Sueskog kanala putovanje se može završiti za oko 14 dana; međutim, ako se odlučite za rutu preko Rta dobre nade, udaljenost se proteže na 20.900 kilometara i traje otprilike trideset dana. Zbog veće udaljenosti i trajanja, druga ruta je oko 75 posto duža od one koja prolazi kroz Sueski kanal. Nažalost, trenutak rizika za prijevoz robe kanalom je posebno nepovoljan, jer je ovaj pravac u posljednje vrijeme iz raznih razloga doživio porast prometa.
Područje Panamskog kanala trenutačno prolazi kroz sušu, što je rezultiralo smanjenjem dnevnog kapaciteta za plovidbu brodova kroz ovaj vitalni prolaz. Prema riječima egipatskog stručnjaka za pomorski promet Saleha, brojne trgovačke pomorske skupine odlučile su se za Sueski kanal kao svoju preferiranu rutu za prijevoz tereta, posebno ukapljenog prirodnog plina, do azijskih odredišta ili zapadne obale Amerike. Ova im odluka omogućuje da zaobiđu duge redove i vrijeme čekanja povezano s prolaskom kroz Panamski kanal.
Prema Zaidu Al Barzandziju, ekonomistu iz Washingtona, izbjegavanje rute Sueskog kanala predstavljalo bi značajan izazov za globalnu trgovinu. Nadalje je primijetio da su troškovi dostave već porasli za otprilike 10 posto u posljednjih nekoliko dana.
U slučaju da Huti ustraju u svojim napadima, da se rat u Gazi nastavi i da se druge prijevozničke tvrtke povuku iz Crvenog mora, očekuje se da će doći do dodatnog porasta od otprilike 10 do 15 posto u razdoblju od dva do tri mjeseca.
