Svetlana Ceca Ražnatović, proslavljena pjevačica i članica žirija natjecanja “Zvezde Granda”, ovih je dana oduševila svojim zanosnim izgledom na premijeri filma “Nedelja”. Nadaleko je poznata kao jedna od najpoznatijih narodnih umjetnica, cijenjena zbog svoje ljepote koja prkosi godinama.
Jedna jedina sličica s premijere izazvala je salvu komentara na društvenim mrežama, a mnogi su korisnici doveli u pitanje neobične oznake na Cecinom licu. Tijekom svoje slavne karijere, Cece je pomno pazila na svoj izgled, podvrgavala se tretmanima lica, povećavala usne i odlučivala se za silikonska poboljšanja. No, sada je u središte pozornosti došla stara fotografija iz 1992. godine. Na ovoj snimci Cece se pojavila bez silikona i duge kose, odjevena je neupadljivo, bez ikakvih ekstravagantnih dizajnerskih etiketa, a ispod majice nije nosila grudnjak.
Dotični nastup izazvao je podjele među korisnicima društvenih mreža. Neki tvrde da je to bio moderan i moderan izbor, koji je podsjećao na modu tog doba, dok ga drugi kritiziraju da je izgledao “jeftino”. Kad smo već kod toga, devedesete su obilježile burno razdoblje ratova, sankcija, kriminala, uspostavljanja novih društvenih normi, siromaštva i uspona mlade djevojke s Novog Beograda. U ovim izazovnim okolnostima Jelena Karleuša počela je svoju karijeru.
Godine 1995., kao mlada djevojka sa tek završenom osnovnom školom, krenula sam na put snimanja svog prvog albuma. Bilo je to u burno doba devedesetih, vrijeme kada je moj rodni grad Fontana bio pogođen nesretnim incidentima, uključujući i tragičnu smrt nekoliko dječaka u školskom dvorištu. Unatoč izazovnim okolnostima, nastavio sam i slijedio svoje glazbene težnje. Gledajući unatrag, živo se sjećam ličnosti koje su dominirale devedesetima, iako su bile više antijunaci nego tradicionalni heroji. Služili su kao manjkavi uzori, predstavljajući iskrivljenu verziju onoga što znači biti vođa naše nacije. Devedesete su bile obilježene bujanjem kriminala, korupcije i iskorištavanja građana od strane banaka koje su crpile njihovu teško stečenu ušteđevinu. Nedavno sam u intervjuu s Kurir TV Mašom Kostić ispričala početke svoje priče.
Kao i ja, Džej Ramadanovski je vrhunac svoje slave doživio sredinom 90-ih. Izlazak filma “Nedjelja” probudio je bolna sjećanja za one koji su proživjeli to doba. Iako nisam gledao film o Džeju, imao sam duboku osobnu vezu s njim. Djej je imao posebno mjesto u mom srcu, a osjećaj je bio obostran. Jako je cijenio moju majku i dijelili su snažnu vezu. Međutim, Djej je bio s Dorćola i bio je znatno stariji od mene. Bio je uronjen u svijet koji je djelovao izvan granica zakona. Takav je on bio. Njegova glazba, njegovi tekstovi, njegov duboki glas i poteškoće s kojima se suočavao tijekom svog problematičnog djetinjstva duboko su odjeknuli među mnogim besciljnim mladićima burnih devedesetih. Njegovo umijeće davalo im je snagu da upravljaju vlastitim burnim stazama, čak i ako su te staze često bile pogrešne i plitke. JK je oslikao živopisnu sliku ove izvanredne osobe.
Film istražuje duboku vezu između Džeja i njegovog brata, koji je s njim u srodstvu preko njihove tete Ise Lere. Ubojstvo Giambe, koje i dalje plijeni pozornost javnosti, značajan je aspekt priče. “Prema mojim saznanjima, Arkan je odgovoran za ubojstvo rođaka Džeja Ramadanovskog, možda čak i svog rođenog brata. Ta je činjenica opće poznata. Nisam siguran oko portreta u filmu, ali me rastužilo što je Džej posjedovao to saznanje, a ipak je prisiljen zabavljati likove poput Arkana zbog okolnosti na koje nije mogao utjecati. Paradoksalno mi je da supruga Željka Ražnatovića Arkana, osobe koja je ubila Džejinog brata, pjeva naslovnu pjesmu soundtracka filma. Čudno, drago mi je da se to dogodilo , jer odražava paradoks tog vremena. Služi kao podsjetnik kako su najgori pojedinci predstavljeni kao naši predstavnici, iako smo se godinama borili protiv njih bezuspješno”, nastavila je Karleuša, s posebnim osvrtom na Arkanove udovica.
