S prebivalištem u Velikoj Hoči, kraj Orahovca na Kosovu i Metohiji, Krsta i Pranvera Simić uspostavili su miran i ispunjen život. Međutim, njihova neumoljiva predanost i naporan rad ne mogu ublažiti težak teret siromaštva koji ih pogađa. Njihovo izvanredno putovanje započelo je toliko neobičnom pričom da se čak i nakon desetljeća oni koji ih blisko poznaju trude dokučiti kako je njihova ljubav pobijedila sve prepreke.
Podrijetlom iz Kruje, rodnog mjesta glasovitog vojskovođe Skenderbega, žena je podrijetlom Albanka. S druge strane, čovjek je Srbin s Kosova. S obzirom na njihovo različito podrijetlo, činilo se vrlo nevjerojatnim da će se njihovi putovi ikada ukrstiti. Međutim, sudbina je imala drugačiji plan. Krsta, koji je već bio u četrdesetima, pomirio se s uvjerenjem da će mu ljubav zauvijek izmicati, sve dok nije donio odluku da je potraži izvan domovine. Srećom, napravio je pravi izbor. Inspiriran uspješnim pričama svojih sugrađana koji su partnere našli u Albaniji, krenuo je na slično putovanje i slučajno susreo svoju buduću suprugu u sjevernom dijelu zemlje. Od trenutka kada su prvi put ugledali jedno drugo, nepokolebljivo uvjerenje nastanilo se u njihovim srcima – suđeno im je da budu zajedno. Postanak ove priče može se pratiti do određenog trenutka. Obitelji para bile su zadovoljne čovjekom za kojeg se njihova kći udala, domom koji je pružio, selom u kojem je živio i ukupnim životnim uvjetima koji su ih čekali na Kosovu. Krstin uvjet za njihovo spajanje bio je da mlada prigrli pravoslavlje i da se obred održi u srpskoj svetinji.
I Srbi i Albanci bili su dirnuti pričom o njihovoj nepokolebljivoj ljubavi koja pobjeđuje sve prepreke. Refki Alija kamerom je dokumentirao njihove svakodnevne borbe, pokazujući njihovu nepokolebljivu odlučnost i optimističan pogled na budućnost. U početku se Pranvera suočavala s izazovima s jezičnom barijerom i kulturnim razlikama, no od tada je prihvatila i poštivala njihov način života. Iako priznaje kvalitetu života u selu, njegova ograničena pokretljivost sprječava ga da iskusi ono što se nalazi izvan njegovih granica. Unatoč tome, marljivo obavlja svoje svakodnevne obveze, uključujući kuhanje, pripremu obroka i brigu o njihovoj djeci. Rođenje trojice sinova, Stefana, Alekse i Novaka, neizmjerno je obradovalo obitelj Simić. Osim toga, tijekom tog vremena rodila je i njihovog četvrtog sina. Što se tiče snahe, srpski je primarni jezik koji se koristi u kućanstvu, a mlađi članovi obitelji tek ograničeno razumiju albansku terminologiju. Iako je moguće da s vremenom razviju znanje albanskog, trenutni prioritet leži u poboljšanju njihovog razumijevanja srpskog jezika kroz formalno obrazovanje.
Kad god im se ukaže prilika, posjećuju Pranverin dom u sjevernoj Albaniji. Obitelj Pranvera često putuje u Veliku Hoču, gdje uživaju u međusobnom društvu i s lakoćom svladavaju sve jezične barijere. Aktivno sudjeluju u značajnim obiteljskim svečanostima, uključujući vjenčanja i krštenja. U početku se snaha suočavala s nekim izazovima, no s vremenom se prilagodila i osjećala ugodno u našem kućanstvu. Održava blizak odnos sa svojom šogoricom, koju rado posjećuje, a zbog jezične barijere oslanja se na nju kao prevoditeljicu. Može se reći da skladno živimo, jer još nismo imali sukoba. Bila sam ispunjena neizmjernom srećom kad ju je moj sin upoznao s našom obitelji.
U početku je Krstina supruga bila ta koja mu je dala početni poticaj da nauči tečno govoriti albanski jezik, iako je i njezina obitelj imala značajnu ulogu. Krsta tvrdi da je već dostigao razinu znanja jezika od otprilike 50-60 posto, ali želi još više povećati svoje jezične sposobnosti. Pokretačka snaga iza ove težnje proizlazi iz njegove čežnje da se uključi u nesmetanije razgovore sa svojim zetom i drugim rođacima koji žive u Albaniji.
