Brazilijski mistik Atos Salome, kojeg mediji često nazivaju „Živi Nostradamus“, iznio je nova upozorenja za 2026. godinu, a njegova predviđanja pokrivaju niz tema koje sežu od geopolitičkih napetosti do mogućih prirodnih i zdravstvenih kriza. U fokusu njegovih procjena nalaze se Arktik, Sahel, Bliski istok, globalna ekonomija, tehnološki razvoj i potencijalni poremećaji u svakodnevnom životu širom svijeta.
Salome je stekao reputaciju zbog tvrdnji da je ranije precizno najavio smrt kraljice Elizabete II i globalnu pandemiju COVID-19, pa njegovi novi navodi ponovo privlače pažnju javnosti. Ipak, riječ je o predviđanjima, a ne o potvrđenim događajima, pa se i njegovi najnoviji scenariji moraju čitati kroz tu prizmu.
U njegovoj analizi 2026. godina nije predstavljena kao period mira i stabilnosti, već kao vrijeme u kojem bi se postojeće napetosti mogle dodatno zaoštriti. Posebno mjesto zauzimaju oblasti u kojima se prepliću vojni interesi, energetski resursi i klimatske promjene, jer upravo tamo Salome vidi najveći rizik od šireg talasa posljedica.
Arktik kao nova linija pritiska
Jedno od najupečatljivijih Salomeovih predviđanja odnosi se na Arktik, gdje on upozorava na moguće zaoštravanje odnosa zbog ruskih vojnih ambicija. Prema njegovom viđenju, Rusija na tom prostoru jača svoje kapacitete, raspoređujući napredne raketne sisteme i druge vojne resurse, dok se led povlači usljed klimatskih promjena i otvara pristup novim morskim rutama i energetskim izvorima.
To, prema njegovoj prognozi, povećava vjerovatnoću sukoba između Rusije i NATO-a. Salome tvrdi da su takve tenzije već navele neke članice Sjevernoatlantskog saveza da pojačaju svoje prisustvo u tom području, što dodatno podiže napetost. U njegovoj interpretaciji, eventualni sukob na Arktiku ne bi ostao ograničen samo na sjeverni pojas planete, nego bi mogao uticati na globalne energetske tokove i trgovinske rute, uz posljedice koje bi osjetila i šira ekonomija.
U njegovoj logici upravo spoj topljenja leda, strateških resursa i vojnog nadmetanja čini Arktik jednom od potencijalno najnestabilnijih tačaka u godini koja dolazi. Iako se ovakva predviđanja ne mogu tretirati kao činjenice, ona oslikavaju širi strah da će klimatske promjene sve češće djelovati kao katalizator geopolitičkih sporova.
Na širem planu, taj dio Salomeovog upozorenja uklapa se u već postojeće rasprave o sigurnosti sjevernih morskih koridora, energetskoj tranziciji i kontrolama nad prostorima koji su ranije bili nedostupni ili manje pristupačni. Upravo zato ovaj segment njegovih tvrdnji odjekuje snažnije od pukog proročanstva: on se naslanja na stvarne strateške dileme koje već postoje.
Sahel, Niger i rizik širenja nestabilnosti
Druga velika tačka njegovih prognoza vezana je za sjeverni Niger i širu regiju Sahela, koju Salome opisuje kao buduće žarište sukoba. On smatra da će rast ekstremističkih grupa i povlačenje zapadnih trupa otvoriti prostor za posredničke ratove između globalnih sila koje se bore za uticaj.
Takav razvoj događaja, prema njegovim riječima, mogao bi dodatno destabilizirati ionako krhke i nedovoljno razvijene države. Sahel se već suočava s dubokim problemima, od siromaštva do posljedica klimatskih promjena, pa bi novi val nasilja imao dalekosežne posljedice po regionalnu sigurnost, ekonomiju i humanitarne prilike. Salome pritom naglašava da bi međunarodna zajednica morala reagirati brzo kako bi spriječila dalje pogoršanje, bilo kroz vojno prisustvo, bilo kroz humanitarnu pomoć.
U njegovom okviru Sahel nije samo geografska zona, nego prostor u kojem se ukrštaju borba za resurse, slabost institucija i dugotrajni sigurnosni vakuum. Zato je ova prognoza više od izolovanog upozorenja: ona govori o mogućnosti da se lokalne krize preliju u širu međunarodnu igru interesa.
Ekonomski lomovi, BRICS+ i pritisak na dolar
Salome velika previranja vidi i u globalnoj ekonomiji, posebno kroz djelovanje bloka BRICS+. Prema njegovom scenariju, Saudijska Arabija bi mogla predložiti restrukturiranje finansijskih pravila kako bi se trgovina i transakcije obavljale u valutama koje nisu američki dolar. To bi, kaže on, moglo ubrzati proces udaljavanja od dolara kao dominantne svjetske valute.
U njegovoj analizi takav pomak ne bi ostao bez posljedica. Salome upozorava da bi pad dolara mogao izazvati nestabilnost na tržištima širom svijeta, uključujući evropska i azijska, te da bi mogao podstaći nastanak novih ekonomskih blokova oslonjenih na valute poput juana ili rublje. Na taj način, njegova prognoza povezuje finansijsku arhitekturu s političkim pregrupisavanjem koje bi moglo trajati godinama.
Takva perspektiva nije neobična u vremenu kada se sve više govori o diversifikaciji rezervnih valuta i o želji pojedinih država da smanje zavisnost od američkog finansijskog sistema. Salome tu postojeće trendove radikalizuje u formu proročanstva, ali njegova poruka ostaje jasna: 2026. bi, po njemu, mogla biti godina u kojoj će se ekonomska moć preraspoređivati na način koji će osjetiti i najstabilnije privrede.
Bliski istok, Poljska i tehnološki zaokret
Na Bliskom istoku Salome očekuje da će tenzije između Irana i Izraela dostići kritičnu tačku, posebno zbog iranskih napora za obogaćivanje uranijuma i mogućih izraelskih vojnih akcija. On smatra da bi eskalacija mogla nastupiti u drugom kvartalu 2026. godine, uz rizik šire regionalne nestabilnosti i novih izbjegličkih valova.
Istovremeno, upozorava i na finansijsku krhkost Poljske. Prema njegovom predviđanju, visoki deficiti i inflacija mogli bi zemlju učiniti posebno osjetljivom na ekonomsku krizu. To bi, kaže, moglo dovesti do štrajkova radnika i sukoba s Međunarodnim monetarnim fondom, a zatim i do traženja pomoći od Evropske unije. U takvom scenariju, ne bi izostale ni unutrašnje napetosti među članicama Unije, jer bi dio država mogao biti oprezan prema novom finansijskom teretu.
Salome zatim prelazi na tehnologiju kao prostor u kojem će se, prema njegovom mišljenju, odvijati jednako važni pomaci. On navodi da bi Evropska centralna banka mogla testirati digitalni euro, dok se SAD, prema njegovoj prognozi, spremaju razviti kvantni softver sposoban da prati podmornice u realnom vremenu. Uz to, očekuje ubrzanje razvoja vještačke inteligencije i automatizacije, što bi moglo promijeniti način rada i života širom svijeta.
Ali svaka tehnološka promjena, u njegovoj interpretaciji, dolazi i s cijenom. On upozorava na moguće gubitke radnih mjesta i rast ekonomskih nejednakosti, što bi vlade širom svijeta moglo natjerati da brže nego ranije traže odgovore na pitanje kako zaštititi tržište rada i društvenu stabilnost. Tako se u njegovom scenariju digitalni napredak ne pojavljuje kao samo dobra vijest, već i kao novi izvor pritiska.
Solarna oluja i strah od zdravstvene prijetnje
Na kraju niza svojih prognoza Salome upozorava i na prirodne katastrofe i zdravstvene rizike. Posebno izdvaja snažnu solarnu oluju u martu 2026. godine, za koju tvrdi da bi mogla izazvati široko rasprostranjene nestanke struje i ozbiljne probleme u električnim sistemima. U svijetu koji se sve više oslanja na digitalnu infrastrukturu, takav poremećaj bi, prema njegovoj logici, imao domino-efekat na svakodnevni život.
Uz to, upozorava i na ptičiji grip kao potencijalnu zdravstvenu prijetnju koja bi mogla postati ozbiljna ako se ne pojača globalni nadzor nad virusima. Salome insistira na međunarodnoj saradnji kako bi se spriječilo širenje bolesti i očuvalo javno zdravlje. U tom dijelu njegove analize, opasnost ne dolazi samo iz jednog područja, nego iz kombinacije prirodnih i bioloških faktora koji bi se mogli međusobno pojačavati.
Bez obzira na to koliko su Salomeove tvrdnje podložne skepticizmu, jasno je da njegova predviđanja dotiču teme koje već sada zaokupljaju vlade, stručnjake i javnost: sigurnost, energiju, ekonomiju, tehnologiju i zdravlje. Upravo zbog toga njegov narativ dobija pažnju, jer se oslanja na stvarne strahove savremenog svijeta, iako ih prelama kroz jezik proročanstva.
Kako 2026. bude dolazila bliže, Salomeova upozorenja vjerovatno će ponovo biti predmet rasprava, od portala do analitičkih krugova koji pokušavaju odvojiti simboliku od stvarnih trendova. U njegovoj viziji budućnost nije mirna ni predvidiva, nego zgusnuta nizom mogućih lomova koji, svaki na svoj način, testiraju otpornost društava i institucija.
