U vremenu kada sve više ljudi strahuje od gubitka pamćenja, mentalnog umora i bolesti koje dolaze sa starenjem, pažnja javnosti sve češće usmjerena je ka narodima koji uspijevaju očuvati vitalnost duboko u poznim godinama.
- Među njima se posebno izdvaja Japan, zemlja u kojoj stariji ljudi ne samo da žive duže, već često ostaju aktivni, vedri i mentalno stabilni mnogo duže nego što je to slučaj u ostatku svijeta. Dok mnogi tragaju za skupim terapijama i modernim tretmanima, Japanci već generacijama njeguju jednostavne životne navike koje im pomažu da sačuvaju zdravlje mozga i tijela.
Posebno zanimljivo jeste to što se u japanskom društvu demencija i ozbiljan pad mentalnih sposobnosti pojavljuju znatno rjeđe nego u mnogim razvijenim državama. Stručnjaci smatraju da razlog nije samo genetika, već prije svega način života koji se godinama prenosi s koljena na koljeno. Njihova svakodnevica zasniva se na umjerenosti, disciplini i stalnoj brizi o sebi, a upravo u tome mnogi vide ključ njihove dugovječnosti.
- Jedna od najvažnijih navika koju Japanci njeguju jeste pravilna ishrana. Njihovi obroci uglavnom su lagani, bogati prirodnim sastojcima i pripremljeni bez previše masnoće. Riba se nalazi gotovo svakodnevno na trpezi, posebno vrste koje sadrže velike količine omega-3 masnih kiselina. Upravo te zdrave masnoće igraju važnu ulogu u očuvanju moždanih funkcija i pomažu organizmu da se zaštiti od bolesti povezanih sa starenjem. Uz ribu, često konzumiraju povrće, fermentisane proizvode i soju, a šećer i teška industrijska hrana znatno su manje zastupljeni nego u zapadnim zemljama.
Domaći stručnjaci iz Bosne i Hercegovine sve češće upozoravaju da nepravilna ishrana ostavlja ozbiljne posljedice na zdravlje mozga i srca. Prema pisanju Klix.ba, nutricionisti naglašavaju da prekomjerno konzumiranje prerađene hrane povećava rizik od kognitivnih problema i hroničnog umora. Upravo zbog toga japanski način prehrane mnogima služi kao primjer kako jednostavne promjene mogu donijeti ogromne koristi za cijeli organizam.
- Osim kvaliteta hrane, Japanci veliku pažnju posvećuju količini koju pojedu. Njihova filozofija podrazumijeva da osoba treba prestati jesti prije nego što osjeti potpunu sitost. Ovaj princip pomaže tijelu da se ne opterećuje viškom kalorija, a organizam ostaje lakši i energičniji. Ljudi u Japanu često jedu sporije, uživaju u svakom zalogaju i rijetko imaju naviku brzog konzumiranja hrane pred televizorom ili telefonom. Takav pristup smanjuje stres i pozitivno utiče na probavu.
Još jedna važna stvar koja ih razlikuje od ostatka svijeta jeste svakodnevno kretanje. Iako mnogi zamišljaju fizičku aktivnost kao naporne treninge, Japanci zdravlje održavaju kroz male, ali redovne pokrete. Šetnje, vožnja bicikla, vrtlarstvo ili lagane jutarnje vježbe sastavni su dio njihove rutine. Stariji ljudi u Japanu rijetko potpuno miruju, čak i nakon odlaska u penziju. Upravo stalna aktivnost održava tijelo pokretnim, a mozak budnim.
- Posebno je zanimljivo što se u mnogim japanskim gradovima mogu vidjeti grupe starijih ljudi kako zajedno vježbaju u parkovima. To nije samo fizička aktivnost, već i prilika za druženje i razgovor. Takav način života dokaz je da zdravlje ne zavisi samo od lijekova, već i od svakodnevnih navika koje održavaju čovjeka aktivnim i povezanim s drugima.
Prema navodima domaćeg portala Nezavisne novine, ljekari iz regiona upozoravaju da sjedilački način života postaje jedan od najvećih problema modernog društva. Sve više mladih i starijih ljudi provodi sate bez kretanja, što direktno utiče na cirkulaciju, koncentraciju i mentalno zdravlje. Japanski primjer pokazuje kako čak i umjerena fizička aktivnost može imati snažan efekat na dugoročno očuvanje organizma.
- Pored hrane i fizičke aktivnosti, veliku ulogu u njihovom životu imaju međuljudski odnosi. U Japanu starije osobe nisu zaboravljene niti izolovane od društva. Naprotiv, porodica i zajednica imaju snažnu povezanost, pa se stariji ljudi osjećaju korisno i poštovano. Redovni razgovori, druženja i zajedničke aktivnosti smanjuju osjećaj usamljenosti koji često vodi depresiji i mentalnom propadanju.
Mnogi stručnjaci smatraju da upravo društvena izolacija predstavlja jedan od najvećih problema savremenog čovjeka. Dok tehnologija povezuje ljude preko ekrana, stvarni odnosi postaju sve slabiji. Japanci, međutim, i dalje njeguju zajedništvo kroz lokalne događaje, festivale i porodična okupljanja. Osjećaj pripadnosti zajednici daje ljudima emocionalnu sigurnost i dodatnu motivaciju da ostanu aktivni i zadovoljni životom.
- Posebno važan dio njihove kulture jeste pojam životne svrhe. U Japanu postoji vjerovanje da svaki čovjek treba imati razlog zbog kojeg ustaje ujutro. Taj osjećaj smisla pomaže ljudima da ostanu psihički stabilni i motivisani čak i u poznim godinama. Mnogi nakon penzije ne prestaju raditi ono što vole. Neki se posvećuju vrtlarstvu, drugi učenju novih vještina, dok mnogi volontiraju i pomažu zajednici.
Upravo ta stalna mentalna aktivnost održava mozak “živim”. Ljudi koji nastavljaju učiti, istraživati i razvijati hobije često sporije stare i lakše se nose sa životnim izazovima. Japanci vjeruju da čovjek nikada ne bi trebao izgubiti radoznalost i želju za napretkom, bez obzira na godine.
- O ovoj temi pisao je i Avaz, navodeći kako psiholozi ističu da osjećaj korisnosti i društvene uključenosti igra ogromnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja. Ljudi koji imaju cilj, svakodnevne obaveze i bliske odnose mnogo rjeđe razvijaju depresiju i ozbiljne probleme sa pamćenjem. Japanski način života upravo na tome insistira – na balansu između tijela, uma i emocija.
Iako mnogi misle da su tajne dugovječnosti komplikovane i nedostižne, japanski primjer pokazuje suprotno. Njihove navike ne zahtijevaju skupe tretmane ni posebne uslove života. Radi se o jednostavnim stvarima koje svako može postepeno uvesti u svoju svakodnevicu – kvalitetnija ishrana, više kretanja, njegovanje prijateljstava i pronalazak životnog smisla.
U svijetu koji je postao prepun stresa, brzine i konstantnog pritiska, japanska filozofija djeluje gotovo kao podsjetnik da čovjek mora usporiti kako bi sačuvao sebe. Zdrav mozak i dug život ne grade se preko noći, već kroz male odluke koje se ponavljaju iz dana u dan. Upravo zbog toga mnogi stručnjaci vjeruju da bi usvajanje makar dijela ovih navika moglo pomoći ljudima širom svijeta da kvalitetnije stare i sačuvaju mentalnu snagu mnogo duže nego što danas očekuju.
