Bosna i Hercegovina će u noći sa subote 24. na nedjelju 25. oktobra 2026. ponovo preći na zimsko računanje vremena, a kazaljke će se u 3:00 sata vratiti na 2:00, što znači da će građani dobiti jedan sat duže noći i ranije svitanje i smrkavanje po satu.
Ova promjena dolazi po ustaljenom obrascu koji se u Bosni i Hercegovini, kao i u većem dijelu Evrope, ponavlja svake godine. Iako se tema ukidanja sezonskog pomjeranja vremena povremeno vraća u javnost, sistem i dalje ostaje na snazi, pa će i ove jeseni satovi biti vraćeni unazad u skladu s važećim pravilima.
Za većinu građana riječ je o promjeni koja se lako upiše u kalendar i brzo provjeri na telefonu, ali u svakodnevici ona ima širi odjek nego što djeluje na prvi pogled. Jesensko vraćanje sata mijenja doživljaj jutra i večeri, utiče na raspored svjetlosti i često se osjeti već prvih dana nakon prelaska na zimsko vrijeme.
Upravo zbog toga se svake godine ponavlja isto pitanje među građanima: koliko je ova praksa zapravo korisna, a koliko samo dio navike koja je odavno postala administrativna rutina. Za sada, odgovor je jednostavan — postojeće pravilo ostaje na snazi, a oktobarsko vraćanje sata i dalje je obavezan dio kalendarskog ritma.
Kada tačno dolazi do promjene
Prema važećem rasporedu, ljetno računanje vremena u 2026. godini počelo je 29. marta, a završava 25. oktobra. To znači da se i ove godine sezonski ciklus odvija bez odstupanja od ustaljene prakse. Kada sat pokaže 3:00 ujutro, kazaljke se vraćaju na 2:00, pa ista noć formalno traje sat duže nego što bi trajala bez ovog pomjeranja.
Iako je sam postupak tehnički jednostavan, posljedice se osjećaju u načinu na koji se raspoređuje dan. Jutra će prema satu počinjati ranije, ali će i mrak stizati ranije u popodnevnim satima. To je razlog zbog kojeg mnogi prelazak na zimsko računanje vremena doživljavaju kao signal da je jesen ušla u svoju ozbiljniju fazu, s kraćim danima i bržim spuštanjem tame.
Za dio ljudi ova promjena je gotovo neprimjetna, posebno zato što moderni uređaji poput telefona i računara najčešće sami ažuriraju vrijeme. Ipak, klasični satovi, kućni aparati i uređaji koji se ne podešavaju automatski i dalje traže ručnu provjeru, pa se svake jeseni ponavlja isti kratki ritual prilagođavanja.
Na ličnom planu, promjena sata za mnoge znači i drugačiji osjećaj umora ili budnosti tokom prvih dana nakon pomjeranja. Iako se u ovom slučaju “dobija” jedan sat sna, tijelo se ne usklađuje uvijek istim tempom kao i kazaljke. Zbog toga pojedinci osjećaju blagu pospanost, drugi tek neznatnu nelagodu, a treći gotovo nikakvu razliku.
Kako se promjena osjeti u svakodnevici
Jesensko vraćanje sata mnogi smatraju jednostavnijim od proljetnog pomjeranja unaprijed, upravo zato što noć postaje duža i formalno se dobija dodatni sat odmora. Međutim, to ne znači da svi lako podnose promjenu. Ljudi koji rade u smjenama, učenici, studenti i svi koji svakodnevno zavise od preciznog rasporeda često prvih dana osjećaju da im je ritam blago narušen.
Zato se i dalje ponavlja isti savjet koji građani čuju svake godine: nekoliko dana prije promjene trebalo bi ići na spavanje nešto ranije i držati dnevne obaveze što ujednačenijim. Takav pristup ne uklanja u potpunosti osjećaj pospanosti, ali može ublažiti period privikavanja. Posebno je koristan za one koji se ujutro bude rano i ne mogu sebi dopustiti sporiji početak dana.
U praksi se promjena najlakše primijeti u kasnim popodnevnim satima. Povratak kući s posla, odlazak u kupovinu ili završavanje školskih obaveza često se dešavaju u mraku ranije nego dan prije. Upravo tu mnogi građani najjasnije osjete da je sezona prešla u zimski režim, iako se trajanje dana nije promijenilo zbog same kazaljke nego zbog načina na koji je vrijeme društveno uređeno.
Zašto se sistem i dalje zadržava
Iako se godinama govori o mogućem ukidanju sezonskog pomjeranja vremena, za sada nema odluke koja bi promijenila postojeću praksu. Evropska pravila i dalje predviđaju ljetni i zimski režim, a Evropska komisija je u martu 2026. objavila raspored početka i završetka ljetnog vremena i za period od 2027. do 2031. godine. Time je jasno potvrđeno da se u dogledno vrijeme računa na nastavak postojećeg modela.
Za građane Bosne i Hercegovine to znači da će i dalje morati dva puta godišnje prilagođavati satove, barem dok ne bude donesena drugačija odluka. Takva promjena ne zavisi samo od jedne institucije, nego i od šireg administrativnog i političkog usklađivanja s pravilima koja važe u okruženju. Do tada, kalendarski ritam ostaje isti kao i ranijih godina.
U tom smislu, jesensko pomjeranje sata nije samo tehničko pitanje, nego i podsjetnik na to koliko je svakodnevni život vezan za dogovoreni raspored vremena. Ljudi ga uglavnom prihvataju bez mnogo rasprave, ali svake godine iznova podsjeti da se navike, putovanja, školski rasporedi i radne obaveze i dalje prilagođavaju kazaljkama.
Šta građani treba da imaju na umu
Najvažnije je zapamtiti da se prelazak dešava u noći sa 24. na 25. oktobar 2026. godine, kada se vrijeme vraća sa 3:00 na 2:00. To znači da će nedjelja početi s jednim satom više, ali će večeri prema satu biti ranije mračne. Za one koji planiraju putovanja, smjene, sastanke ili porodične obaveze, vrijedi unaprijed provjeriti uređaje koji se ne podešavaju automatski.
Za mnoge će ovo biti tek još jedan rutinski prelazak iz jednog režima u drugi. Za druge, naročito one osjetljive na promjene sna i dnevnog ritma, prvih nekoliko dana mogu biti blago usporeni. Ipak, već narednog jutra sat će pokazivati novo vrijeme, dok će se ljudi postepeno vraćati svom uobičajenom rasporedu, uz malo više tame u kasnim popodnevnim satima i jedan dodatni sat u noći koja dolazi.
A baš ta mala razlika između jedne večeri i narednog jutra ponovo će podsjetiti koliko je svakodnevica oslonjena na sat, čak i onda kada se čini da je riječ samo o pomjeranju kazaljke za jedan korak unazad.
