Vijeće ministara BiH utvrdilo je novu osnovicu za obračun plata u državnim institucijama za 2027. godinu, a prema dostupnim obračunima to bi moglo značiti da bi članovi Predsjedništva BiH, pod određenim uslovima, primali i do 9.426 KM mjesečno.

Odluka je otvorila novu raspravu o tome koliko javni novac ide na plate najviših državnih funkcionera, ali i o tome kako se u praksi primjenjuju zakonska pravila koja uređuju primanja u institucijama Bosne i Hercegovine. Iako se u javnosti najviše govori o visokim iznosima koji bi mogli pripasti političkom vrhu, nova osnovica se odnosi na sve zaposlene u državnim institucijama, od službenika do izabranih dužnosnika.

Suština cijele priče nije samo u tome kolike bi pojedinačne plate mogle biti, nego i u načinu na koji se dolazi do konačnog iznosa. Osnovica je tek prvi element u formuli; nakon nje slijede koeficijent radnog mjesta i, prema zakonu, dodatak za radni staž. Zato iste odluke ne proizvode jednake efekte za sve zaposlene, već stvaraju širok raspon primanja unutar sistema državnih institucija.

Nova osnovica i šta ona znači u praksi

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je 28. oktobra 2026. godine donijelo odluku kojom je osnovica za obračun plata u državnim institucijama za 2027. godinu utvrđena na 785,50 KM. Dosadašnja osnovica za 2026. godinu iznosila je 690,86 KM, što znači da je novi iznos veći za 94,64 KM, odnosno oko 13,7 posto. Prema informacijama koje je prenijela Federalna televizija, odluka je donesena na prijedlog Ministarstva finansija i trezora BiH, u skladu sa zakonskim pravilima koja uređuju ovu oblast.

Takva promjena ne znači automatski isto povećanje za sve. U državnom sistemu plate se računaju množenjem osnovice s koeficijentom koji je vezan za određeno radno mjesto, pa se razlika u primanjima između pojedinih kategorija zaposlenih može osjetiti znatno jače nego što sugeriše sam rast osnovice. Na tako obračunatu platu može se dodati i zakonom predviđeni staž, što dodatno povećava konačan iznos za one koji ispunjavaju uslove.

Zbog toga je u javnosti najviše pažnje izazvala mogućnost da bi se, uz maksimalni dodatak za staž, iznosi za najviše zvaničnike mogli približiti sumi od deset hiljada maraka. Ipak, važno je zadržati preciznost: riječ je o obračunskim iznosima, a ne o konačno potvrđenim platama koje će svi funkcioneri automatski dobiti. Konačna primjena zavisi od drugih procedura, uključujući budžet i moguće dodatne odluke nadležnih organa.

Koliko bi mogli primati najviši funkcioneri

Najveću pažnju privukli su obračuni koji se odnose na članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Prema dostupnim podacima, njihova osnovna neto plata mogla bi iznositi 7.855 KM, dok bi uz maksimalni dodatak za radni staž od 20 posto taj iznos porastao na 9.426 KM. Razlika između ta dva iznosa iznosi 1.571 KM i proizlazi isključivo iz zakonske mogućnosti ostvarivanja punog dodatka za godine provedene u radnom odnosu.

Kako je objavio Klix.ba, predsjedavajući Vijeća ministara BiH mogao bi ostvarivati primanja do 8.483,40 KM, dok bi ministri i predsjedavajući parlamentarnih komisija mogli dostići 8.012,10 KM. Isti izvor navodi i da bi zastupnici i delegati Parlamentarne skupštine BiH mogli imati osnovnu platu od 6.598,20 KM, a uz maksimalni dodatak za staž njihov iznos bi se popeo na 7.917,84 KM. Te cifre, međutim, i dalje ostaju okvir mogućeg obračuna, ne potvrda da će svaki nosilac funkcije zaista primati baš toliko.

Upravo tu leži razlog zbog kojeg je javna reakcija toliko snažna. Građani ne gledaju samo pojedinačne iznose, nego i širu sliku: koliko se iz budžeta izdvaja za cijeli aparat državne vlasti i da li je u trenutku rasta životnih troškova opravdano da najviše funkcije prate i najviše plate. Pitanje nije samo matematičko, nego i političko, jer svaki dodatni procenat u osnovici ima posljedice na veći broj korisnika budžeta.

Šta još nije završeno u proceduri

Iako je osnovica utvrđena, proces još nije završen. Ključnu ulogu ima usvajanje budžeta institucija Bosne i Hercegovine za 2027. godinu, jer je upravo taj dokument vezan za praktičnu primjenu nove osnovice. Bez završetka budžetske procedure ne može se sa sigurnošću govoriti o konačnim platama, niti o tome kako će promjene tačno izgledati na isplatnim listama.

Prema informacijama koje su prenijeli domaći mediji, otvorena je i mogućnost da Parlamentarna skupština ponovo ograniči rast plata izabranih i imenovanih zvaničnika. Takva praksa već je korištena ranije, kako bi se omogućilo povećanje primanja zaposlenima s nižim platama, a da se istovremeno ne povećaju i plate najviših funkcionera. Ukoliko bi sličan pristup bio primijenjen i 2027. godine, efekat odluke mogao bi biti znatno drugačiji od sadašnjih obračuna.

Treba napomenuti i da sudije i tužioci na državnom nivou nisu obuhvaćeni istim načinom obračuna, jer se njihova primanja uređuju posebnim zakonima. Zbog toga se ova odluka odnosi na određeni krug zaposlenih u institucijama BiH, a ne na sve nosioce javnih funkcija bez razlike. Upravo ta pravna razdvojenost često bude važna kada se u javnosti raspravlja o tome ko bi, i pod kojim uslovima, mogao dobiti veće plate.

Na širem planu, ova odluka ponovo otvara pitanje odnosa prema javnom novcu. Plate državnih službenika i funkcionera finansiraju se iz budžetskih sredstava, pa svaka izmjena osnovice ima posljedice koje nadilaze pojedinačne iznose. U toj slici važni su broj zaposlenih, koeficijenti, dodaci i zakonske naknade, ali i politička odluka hoće li najviši funkcioneri osjetiti puni efekat povećanja ili će se dio tog tereta ublažiti posebnim ograničenjima.

Za građane koji svakodnevno planiraju troškove, ovakve odluke ne ostaju samo u administrativnim okvirima. One oblikuju percepciju o tome kako funkcioniše sistem i koliko je on osjetljiv na razliku između životnog standarda većine i primanja onih koji odlučuju. Zato će se pažnja, barem do završetka budžetske i zakonodavne procedure, i dalje zadržavati na istoj tački: hoće li obračun ostati samo broj na papiru ili će prerasti u stvarno povećanje koje će osjetiti najviši državni funkcioneri.

Views: 0
Preporučujemo