Meteorolozi su zabilježili izuzetno rano slabljenje polarnog vrtloga, a zbog toga se ponovo otvara pitanje kakva bi mogla biti predstojeća zima u Evropi i šire. Riječ je o atmosferkom sistemu koji ima ključnu ulogu u zadržavanju hladnog zraka nad Arktikom, a ovogodišnji poremećaj izdvaja se kao najraniji takav slučaj od početka mjerenja 1958. godine.

Zapadni vjetrovi koji uobičajeno kruže oko Sjevernog pola preokrenuli su smjer ranije nego ikada dosad zabilježeno. To ne znači automatski da će uslijediti izuzetno hladna zima, ali znači da se u višim slojevima atmosfere događa poremećaj koji meteorolozi pažljivo prate.

Prema pisanju Financial Timesa, raniji slični događaji zabilježeni su 28. novembra 1968. godine i tokom 2025. godine, ali ovogodišnja promjena razlikuje se po tome što je do preokreta stratosferskih vjetrova došlo još ranije. Upravo ta neuobičajena vremenska tačka navela je naučnike da pokušaju razumjeti šta je pokrenulo poremećaj i koliko bi on mogao uticati na vrijeme na tlu.

Polarni vrtlog, poznat i kao polarni vorteks, nije rijetkost sam po sebi. Njegove promjene najčešće se bilježe tokom januara i februara, kada je zimski režim već potpuno razvijen. Zato je novembarski preokret posebno zanimljiv stručnjacima: on se dogodio prije nego što je sezona došla do svog najhladnijeg dijela, što otvara niz pitanja o mogućim posljedicama u narednim sedmicama i mjesecima.

Kako funkcioniše polarni vrtlog

Polarni vrtlog je veliki sistem hladnog zraka i snažnih vjetrova koji okružuje područje Sjevernog pola. Nalazi se visoko iznad Zemljine površine, otprilike između 10 i 50 kilometara u atmosferi, i pomaže da arktički zrak ostane koncentrisan u sjevernim predjelima. Kada je stabilan, hladnoća se teže spušta prema jugu.

Međutim, ako vrtlog oslabi, promijeni oblik ili se pomjeri sa svog uobičajenog položaja, stvaraju se uslovi za prodor hladnog zraka prema južnijim područjima. Takve promjene ponekad donose nagla zahlađenja u dijelove Evrope, Sjeverne Amerike i Azije. Upravo zato meteorolozi posebnu pažnju posvećuju svakom neobičnom ponašanju tog sistema.

Jedan od procesa koji mogu dovesti do ovakvih poremećaja jeste naglo stratosfersko zagrijavanje. Tada temperatura iznad Arktika može u svega nekoliko dana naglo porasti, što mijenja raspored atmosferskog pritiska i utiče na snažne vjetrove koji održavaju vrtlog. Kada zapadni vjetrovi oslabe, vrtlog može izgubiti svoj prepoznatljiv oblik, a ponekad se čak i podijeliti na više dijelova.

Promjene se ne moraju odmah osjetiti pri tlu. Posljedice u stratosferi mogu uticati na mlaznu struju, poznatu kao jet stream, koja se nalazi niže u atmosferi i razdvaja hladniji zrak sa sjevera od toplijih masa sa juga. Kada se njen položaj promijeni, hladan zrak lakše prodire prema južnim predjelima, a to može izazvati promjene u vremenu nakon jedne do dvije sedmice.

Šta naučnici zasad znaju

Rani preokret stratosferskih vjetrova odmah je pokrenuo pitanja o mogućim uzrocima. Stručnjaci još nemaju konačan odgovor, ali među faktorima koji se razmatraju nalaze se El Niño i neuobičajeno visoke temperature određenih dijelova okeana. Nijedan od tih elemenata, međutim, zasad nije potvrđen kao jedini razlog ovogodišnjeg slabljenja polarnog vrtloga.

Tim Stockdale, glavni naučnik Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze, ukazao je na neobičnost događaja i mogućnost da se atmosferski sistemi ponašaju drukčije nego ranije. „To je možda još jedan primjer u kojem se atmosferski sustavi Zemlje ponašaju na načine kakve dosad nismo vidjeli” — Tim Stockdale, glavni naučnik ECMWF-a

Jedna od mogućih poveznica jeste El Niño, klimatski fenomen koji nastaje usljed zagrijavanja površinskih voda u tropskom dijelu Tihog okeana. Ta pojava utiče na raspored padavina i strujanja širom svijeta, a promjene u tropima mogu pokrenuti atmosferske valove koji se potom šire prema Arktiku i utiču na stabilnost vrtloga. Britanska meteorološka služba Met Office upozorila je na mogućnost te veze, ali naučnici smatraju da El Niño vjerovatno nije dovoljan da sam objasni tako rano slabljenje.

U analizi se razmatra i neuobičajeno topao okean sjeverno od Skandinavije i zapadne Rusije. Prema istraživanjima koje prenosi Reuters, smanjena površina morskog leda može omogućiti snažniji prijenos topline iz okeana u atmosferu. To potencijalno utiče na atmosferske obrasce i na stabilnost polarnog vrtloga, iako odnos između zagrijavanja Arktika i ponašanja ovog sistema i dalje nije potpuno razjašnjen.

Snaga polarnog vrtloga prirodno varira iz godine u godinu, ali i kroz duže vremenske periode. Pojedina istraživanja ukazuju na moguću povezanost s klimatskim promjenama, no za pouzdane zaključke potrebna su dodatna mjerenja i preciznije analize. Zato se i ovogodišnji događaj posmatra oprezno: zanimljiv je, neuobičajen i potencijalno značajan, ali još uvijek nedovoljno jasan da bi se iz njega izvlačili čvrsti zaključci o cijeloj sezoni.

Može li ovo značiti hladniju zimu

Najvažnije pitanje za stanovnike evropskih zemalja jeste hoće li neuobičajeno rano slabljenje polarnog vrtloga donijeti dugotrajnije zahlađenje. Meteorolozi ne isključuju tu mogućnost, ali upozoravaju da poremećaj u stratosferi nije isto što i sigurna prognoza o izrazito oštroj zimi. Na konačan razvoj vremena uticaće mlazna struja, drugi atmosferski sistemi i njihova međusobna interakcija.

Dosadašnja istraživanja pokazuju da nakon približno dvije trećine zabilježenih slučajeva naglog stratosferskog zagrijavanja u sjevernoj i sjeverozapadnoj Evropi nastupaju hladniji i sušniji uslovi od uobičajenih. Ipak, riječ je o statističkoj povezanosti, a ne o garanciji da će se isti obrazac ponoviti svaki put. Svaki atmosferski događaj ima vlastitu dinamiku i može završiti drugačije od prethodnog.

Jedan od poznatijih primjera iz novije historije dogodio se početkom 2018. godine, kada je Evropu pogodio hladni talas nazvan „Zvijer s istoka”. Tada su dijelovi centralne i zapadne Evrope bili izloženi vrlo niskim temperaturama, a poremećaj polarnog vrtloga imao je značajnu ulogu u razvoju takvih prilika. Slična veza zabilježena je i tokom februara 2021. godine, kada je američku saveznu državu Teksas pogodio snažan ledeni talas. Dugotrajne niske temperature izazvale su velike prekide u snabdijevanju električnom energijom, a posljedice su uključivale i stotine smrtnih slučajeva.

Za sada nije moguće precizno reći kako će se ovaj poremećaj odraziti na pojedine evropske zemlje, uključujući Bosnu i Hercegovinu i ostatak Balkana. Mogući prodori hladnog zraka zavisit će od toga kako će se razvijati atmosferska cirkulacija iznad kontinenta, pa se iz trenutnog stanja polarnog vrtloga ne mogu izvoditi pouzdane prognoze o temperaturama ili količinama snijega u određenim područjima.

Ipak, i bez konačnih odgovora, jasno je da je atmosfera iznad sjeverne hemisfere ušla u fazu koja će biti pod pojačanim nadzorom. Ono što se događa visoko iznad Arktika može ostati nevidljivo za većinu ljudi, ali njegove posljedice često se osjete vrlo brzo, kroz nagle promjene temperature, rasporeda padavina i trajanja hladnijih perioda.

Views: 256
Preporučujemo