Vozači u Srbiji u narednih sedam dana plaćaće isto gorivo kao i prethodne sedmice: evrodizel ostaje 236 dinara po litru, a benzin 207 dinara. Iako na pumpama nema novog poskupljenja, pažnja javnosti nije usmjerena samo na cijene nego i na mnogo širu sliku — prvenstveno na Rafineriju u Pančevu, naftno tržište i odluku o licenci koja ističe danas.
Objavljeni iznosi znače da maksimalna maloprodajna cijena evrodizela ostaje na 236 dinara po litru, dok benzin ostaje na 207 dinara. Te vrijednosti važe do petka, 6. novembra 2026. godine, pa će tržište u tom periodu ostati u istom rasponu kao i tokom prethodne sedmice. Za potrošače je to kratkoročno olakšanje, jer se cijene nisu pomjerile naviše u trenutku kada su pritisci na globalnom tržištu energenata i dalje prisutni.
Međutim, stabilnost na pumpama ne znači i da je situacija oko snabdijevanja potpuno mirna. Naprotiv, naredni period ostaje osjetljiv za cijeli energetski sistem Srbije, jer se u fokusu nalazi Rafinerija u Pančevu, jedan od ključnih oslonaca domaćeg tržišta. Njena uloga nije samo proizvodna: ona je tačka na kojoj se prelamaju i ekonomski i politički uticaji, zbog čega pitanje licence odavno nije samo administrativni rok.
Licence za rad Rafinerije u Pančevu ističe danas, što je pojačalo interesovanje javnosti i stručnjaka. U ovom trenutku nije riječ samo o tehničkom pitanju, već o mogućem faktoru koji može uticati na šire tržište naftnih derivata u Srbiji. Ako se licenca produži, makar i na ograničen period, tržište bi moglo zadržati sadašnji ritam; ako do toga ne dođe ili ako produženje bude kratko, neizvjesnost bi mogla potrajati.
Posebna pažnja usmjerena je ka Vašingtonu i američkoj Kancelariji za kontrolu strane imovine, poznatoj kao OFAC. Upravo tu se očekuje odluka o tome da li će srpskoj naftnoj kompaniji biti produžen radni okvir, ali za sada nije poznato na koji vremenski period. Ta neizvjesnost održava pritisak na tržište, jer svako odgađanje ili ograničenje može imati lančane posljedice na snabdijevanje i cijene.

U pozadini se, međutim, ne vodi samo razgovor o jednoj rafineriji. Riječ je o širem odnosu između energetike, međunarodnih odnosa i domaće stabilnosti. Srbija je u tom smislu posebno osjetljiva na pomjeranja na globalnoj sceni, jer se svako novo zaoštravanje može preliti i na tržište goriva, a zatim i na cijene roba i usluga koje građani svakodnevno koriste.
Zato se objavljene cijene ne posmatraju samo kao kratkoročna informacija za vozače, nego i kao pokazatelj koliko je domaće tržište izloženo širim geopolitičkim kretanjima. U praksi to znači da relativno mirna sedmica na pumpama ne mora nužno da označi i mirniji period u širem energetskom okruženju, posebno kada su u igri međunarodne odluke koje se donose van Srbije.
Prema procjenama koje se navode, geopolitička situacija u svijetu, a posebno odnosi između Moskve i Vašingtona, imaju važnu ulogu u oblikovanju budućnosti NIS-a. U tom okviru pominje se i dogovor između Donalda Trampa i Vladimira Putina o izvozu ruskog dizela u Sjedinjene Američke Države, što dodatno komplikuje ukupnu sliku na tržištu nafte. Takvi međunarodni aranžmani i politički odnosi ne utiču samo na velike igrače, već posredno i na zemlje poput Srbije, čije tržište zavisi od stabilnosti u lancu snabdijevanja.
Rafinerija u Pančevu pod posebnim pritiskom

Kada se pojavi mogućnost novih sankcija, ograničenja ili drugačijih trgovinskih uslova, tržišni učesnici odmah počinju da računaju potencijalne posljedice po cijene i dostupnost derivata. U takvom ambijentu nije teško razumjeti zašto svako zadržavanje postojećih cijena ima težinu. Za domaćinstva to znači nešto više predvidljivosti u planiranju budžeta, a za privredu makar privremeni predah od mogućih dodatnih troškova.
Ipak, ta predvidljivost je kratkog daha jer nafta i njeni derivati ostaju osjetljivi na svaki pomak na međunarodnoj sceni. Gorivo je ulazni trošak za prevoz, logistiku, distributivne lance i niz djelatnosti koje zavise od kretanja robe i ljudi, pa se svaka promjena cijene brzo preliva i na druga dobra i usluge. Kada troškovi prevoza rastu, rastu i pritisci na cijene hrane, industrijskih proizvoda i svakodnevnih usluga.
Šta odluka znači za naredne sedmice
Prema riječima stručnjaka za energetiku Miodraga Kapora, promjena vlasti u Srbiji ne mora automatski značiti i promjenu kursa kada je riječ o NIS-u. Kapor je ocijenio da se prvo mora sačekati formiranje nove vlade, ali da na osnovu ranijih izjava ne vidi prostor za značajne izmjene u vezi sa sudbinom srpske naftne kompanije. “Prvo treba da sačekamo da se formira nova vlada, ali na osnovu ranijih izjava ne vidim prostor za značajne promene u vezi sa NIS-om,” kaže Kapor.

Taj stav ukazuje na očekivanje kontinuiteta, a ne na nagle zaokrete koji bi brzo promijenili status quo. U istom okviru se navodi i da se, dok Donald Tramp bude na mjestu predsjednika, očekuje nastavak postojećeg stanja. Drugim riječima, političke odluke mogle bi biti usmjerene prije na očuvanje stabilnosti nego na poteze koji bi radikalno mijenjali postojeće odnose u energetskom sektoru.
Dodatnu složenost donosi i tvrdnja da nova vlast, prema informacijama iz izvora bliskih vlastima, neće nastaviti sa antagonizovanjem odnosa sa Kremljom. To znači da će buduća politika morati da balansira između različitih interesa i spoljnopolitičkih pritisaka, bez mnogo prostora za jednostavna rješenja. U takvom okviru i sama odluka o licenci dobija veći značaj nego što bi ga imala u stabilnijim okolnostima.
Za potrošače i privredu najvažnije je da se u narednim sedmicama zadrži makar osnovni nivo predvidljivosti. Ipak, sve što se dešava oko NIS-a, Pančeva i međunarodnih pregovora pokazuje da je ta predvidljivost krhka i da može brzo zavisiti od odluka donesenih daleko od Srbije.
U tom okviru, vijest o nepromijenjenim cijenama goriva pruža tek kratkotrajan predah. Iza nje ostaje otvoreno pitanje kako će se dalje kretati tržište, šta će donijeti odluka o licenci i koliko će međunarodni odnosi još jednom oblikovati svakodnevne troškove građana u Srbiji, baš u trenutku kada se svaka promjena osjeti i na pumpi i u kućnom budžetu.



