Elvedin Pezić je priveden uoči najavljenog događaja na Kosovu, a prema informacijama koje je 14. augusta objavio Radio Slobodna Evropa, tokom dana je trebalo uslijediti i njegovo deportovanje u Bosnu i Hercegovinu. Cijeli slučaj izazvao je pažnju jer je došao nakon planiranih nastupa u Vitomirici kod Peći, dok zvanično obrazloženje kosovske policije u tom trenutku još nije bilo objavljeno.
Prema navodima RSE-a, Pezić se nakon privođenja nalazio u policijskoj stanici u Prištini, a informaciju o mogućem udaljavanju sa teritorije Kosova mediju je prenio izvor upoznat s organizacijom njegovog boravka. U istom izvještaju naglašeno je da Policija Kosova do objave nije odgovorila na upit o razlozima privođenja i daljim koracima.
Zbog toga se u prvi plan nije nametnula samo sama vijest o zadržavanju predavača, nego i pitanje šta je tačno prethodilo intervenciji policije. Dio medija i komentara na društvenim mrežama pokušao je odmah ponuditi odgovore, ali bez zvanične potvrde takve tvrdnje ostaju u zoni nezvaničnih navoda.
Slučaj je dodatno osjetljiv jer se Pezić godinama pojavljuje kao vrlo vidljiv vjerski govornik na internetu. Njegova publika je velika, a nastupi i objave često izazivaju reakcije i u Bosni i Hercegovini i šire, pa se i vijest o privođenju brzo prelila u prostor gdje se miješaju činjenice, tumačenja i politički obojene procjene.

Organizaciju događaja, prema navodima, vodili su ljudi povezani s nevladinom organizacijom „Mladi volonteri“. Njihov predstavnik Redžo Kojić potvrdio je za RSE da je Pezić priveden, kao i da je s njim bio zadržan i islamski predavač Mithad Ćeman. Kako je rekao, Ćeman je ubrzo pušten, dok je Pezić prebačen u policijsku stanicu na dalje postupanje.
Kojić je naveo i da je Pezić na Kosovo ušao preko graničnog prijelaza Kula, koristeći dokumente Bosne i Hercegovine. Prema njegovim riječima, dolazak je bio vezan za promociju knjige, a ne za obavljanje službenog vjerskog posla. Ta razlika postala je važna jer je upravo oko nje izgrađen spor između organizatora i vjerskih institucija.
Sporno pitanje dozvole
Jedna od centralnih tačaka cijelog slučaja postalo je pitanje da li je Pezić za planirani nastup trebao saglasnost Islamske zajednice Kosova. Kojić je tvrdio da takva dozvola nije bila potrebna jer, po njegovom tumačenju, nije riječ o vjerskom obredu niti o radu u džamiji, nego o promociji knjige. Taj stav organizatora, međutim, nije ostao bez protivljenja.

Islamska zajednica Kosova je za Radio Slobodna Evropa saopćila da nije bila upoznata s Pezićevim dolaskom niti s njegovim aktivnostima na Kosovu. Iz te institucije su naveli i da od njih nije tražena dozvola ili saglasnost, te da nisu učestvovali u organizaciji događaja niti pružili logističku ili materijalnu podršku. To je dodatno pojačalo razliku između organizatorskog i institucionalnog tumačenja.
Upravo zbog toga spor se nije zadržao samo na proceduri. Pitanje dozvole preraslo je u širu raspravu o tome šta se na Kosovu smatra vjerskom aktivnosti, ko ima nadležnost nad takvim skupovima i gdje prestaje sloboda organizovanja, a počinje obaveza traženja formalne saglasnosti. Dok jedni ističu da se radilo o promociji knjige, drugi naglašavaju pravila koja važe u okviru vjerskih institucija.
Šta je zvanično poznato, a šta nije
U trenutku objave, najvažniji problem bio je nedostatak službene potvrde o pravnoj osnovi privođenja. RSE je naveo da je zatražio dodatne informacije od Policije Kosova, ali odgovor nije stigao do objave teksta. Zbog toga se nije moglo precizno utvrditi da li je postupanje policije bilo vezano za administrativni, sigurnosni ili neki drugi razlog.

U takvim okolnostima lako se šire interpretacije koje nemaju čvrsto uporište. Zato su i tvrdnje da je Pezić uhapšen zbog „širenja vehabističke ideologije“, koje su se pojavljivale u dijelu medija i na društvenim mrežama, ostale nezvanične i ne treba ih predstavljati kao potvrđenu činjenicu. Razlika između sumnje, tumačenja i službeno utvrđenog razloga u ovom slučaju je posebno važna.
Kojić je, s druge strane, poručio da Pezić prema njegovom mišljenju ne predstavlja sigurnosni rizik za Kosovo i da organizacija ne bi podržala skup da je imala saznanja koja bi ukazivala na suprotno. To je stav organizatora, a ne ocjena kosovskih institucija, pa ga je potrebno tako i čitati. Dok jedni govore o nenajavljenoj administrativnoj prepreci, drugi čekaju da vide hoće li policija ili druge institucije dati detaljnije objašnjenje.
Pezićev javni profil u cijeloj priči ima dodatnu težinu. RSE ga opisuje kao konzervativnog islamskog propovjednika povezanog sa selefijskim tumačenjem islama, uz navod da na Facebooku ima više od 300.000 pratilaca. Takva vidljivost znači da svaki njegov nastup, a posebno svaka prepreka pred nastupom, brzo dobija širi odjek i u medijima i među publikom koja prati njegove objave.
Ni to nije prvi put da njegove izjave izazivaju polemike. Prema pisanju domaćih izvora, ranije je u Bosni i Hercegovini otvorena rasprava zbog njegovih stavova o položaju žena u savremenom društvu. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini reagovala je na njegovu objavu u kojoj je tvrdio da se zapadno društvo moralno urušilo kada je žena „izvedena iz kuće“, ocijenivši takve stavove nesaglasnim s islamskim učenjima o pravima i obavezama muslimanki.
Zbog svega toga kosovski slučaj nije posmatran samo kao rutinsko policijsko postupanje. On je odmah otvorio niz osjetljivih pitanja o granicama vjerskog djelovanja, ulozi organizatora, odnosu prema institucijama i načinu na koji se javnost informiše o događajima koji se odvijaju bez potpunog službenog objašnjenja.
Dok se čeka konačna riječ nadležnih, u opticaju ostaju tek potvrđene činjenice: privođenje, zadržavanje u Prištini, najava deportacije i spor oko toga šta je zapravo bio povod dolaska na Kosovo.



