Problemi sa spavanjem postali su česta pojava kod velikog broja ljudi, a razlozi zbog kojih neko teško zaspi ili se budi tokom noći mogu biti različiti. Stručnjaci objašnjavaju da na san utiču promjene godišnjih doba, stres, životne navike i stanje organizma, dok male promjene u svakodnevnoj rutini mogu pomoći u stvaranju boljih uslova za odmor.
Mnogi ljudi primjećuju da se njihov obrazac spavanja mijenja tokom godine. Nekima je potrebno više vremena da zaspu, drugi se bude u sredini noći, dok pojedinci nakon buđenja imaju osjećaj da njihov san nije bio dovoljno kvalitetan.
Iako povremene neprospavane noći nisu neuobičajene, stručnjaci upozoravaju da dugotrajan problem sa spavanjem ne treba zanemariti. Kvalitetan san nije važan samo za osjećaj odmorenosti, već i za koncentraciju, raspoloženje i svakodnevno funkcionisanje.
POZADINA DOGAĐAJA
San zavisi od brojnih faktora, uključujući unutrašnji biološki ritam, nivo stresa, navike prije odlaska u krevet, izloženost svjetlosti i opće zdravstveno stanje osobe. Promjene u okolini mogu privremeno poremetiti ravnotežu organizma.
Kako promjene vremena utiču na organizam i energiju
Psihijatar i psihoterapeut dr Irena Đorđević objasnila je da promjene godišnjih doba kod pojedinih ljudi mogu izazvati osjećaj umora, pospanosti i manjka energije. Prema njenim riječima, organizmu je potrebno određeno vrijeme da se prilagodi novim uslovima.
Tokom hladnijeg perioda godine ljudi često provode manje vremena na dnevnom svjetlu, manje se kreću i mijenjaju svakodnevne navike. Kada dođe topliji dio godine, tijelo ponovo mora uspostaviti novi ritam.
Na taj proces utiče cirkadijalni ritam, odnosno unutrašnji biološki sat koji reguliše periode budnosti i odmora. Svjetlost, hormoni i životni stil imaju važnu ulogu u tome kako se tijelo priprema za spavanje i buđenje.
Kada se promijene uslovi na koje je organizam navikao, nekim ljudima potrebno je više vremena da ponovo uspostave stabilan ritam sna i energije.
Sezonski umor obično nije samostalna bolest, već stanje koje može biti povezano sa promjenama u načinu života i prilagođavanjem organizma. Kod većine ljudi osjećaj iscrpljenosti se smanjuje kada se tijelo navikne na novu rutinu.
Nesanica nije samo problem uspavljivanja
Kada se govori o nesanici, mnogi prvo pomisle na nemogućnost da zaspu. Međutim, stručnjaci naglašavaju da poremećaji sna mogu izgledati na više načina.
Neko može imati problem sa čestim buđenjem tokom noći, ranijim buđenjem nego što želi ili osjećajem da se nije odmorio čak i nakon dovoljnog broja sati provedenih u krevetu.
ŠIRA SLIKA
Kvalitet sna ne određuje samo broj sati. Potrebe se razlikuju od osobe do osobe, a na njih utiču godine, genetika, stres, fizičko stanje i svakodnevne navike.
Često se spominje osam sati sna kao ideal, ali stručnjaci ističu da ne postoji univerzalno pravilo koje odgovara svima. Najvažnije je kako se osoba osjeća nakon buđenja i može li normalno obavljati svoje obaveze tokom dana.
Ako se problemi sa spavanjem ponavljaju duži period, mogu uticati na raspoloženje, koncentraciju i nivo energije. Zbog toga je važno obratiti pažnju na trajanje i učestalost poteškoća.
Stres, svakodnevne navike i greške koje mogu otežati san
Povremena nesanica može se pojaviti nakon stresnog perioda, promjene životnih okolnosti ili poremećene rutine. Međutim, kada teškoće traju sedmicama ili mjesecima, stručnjaci savjetuju da se pronađe pravi uzrok problema.
Dugotrajan stres, anksioznost i određena psihička stanja mogu biti povezani sa lošijim kvalitetom sna. Upravo zato se kod problema sa spavanjem često posmatra cjelokupno stanje osobe, a ne samo vrijeme provedeno u krevetu.
Stručnjaci posebno upozoravaju na samostalno i dugotrajno korištenje lijekova za spavanje bez savjeta ljekara. Takav pristup može privremeno prikriti problem, ali ne mora riješiti razlog zbog kojeg su se poteškoće pojavile.
Pravilna rutina prije spavanja može pomoći organizmu da prepozna trenutak odmora i lakše pređe iz aktivnog stanja u fazu sna.
— Savjeti stručnjaka za higijenu sna
Jedna od preporučenih promjena jeste stvaranje mirnog večernjeg perioda prije odlaska u krevet. Tijelu je potrebno vrijeme da se pripremi za odmor, zbog čega intenzivne aktivnosti neposredno prije spavanja mogu otežati uspavljivanje.
Korištenje telefona, računara i drugih uređaja pred spavanje može održavati pažnju i uticati na prirodni ritam organizma. Umjesto toga, mnogima pomažu mirnije aktivnosti poput čitanja, lagane muzike ili opuštajuće rutine.
Stabilan raspored odlaska u krevet i buđenja, koliko je moguće, jedan je od osnovnih savjeta koji se koristi u oblasti medicine spavanja.
Kada je vrijeme potražiti dodatnu pomoć
Povremena loša noć može se dogoditi svima i ne mora predstavljati razlog za zabrinutost. Ipak, ako problemi sa snom postanu učestali i počnu uticati na svakodnevni život, korisno je razgovarati sa stručnom osobom.
Dobar san predstavlja važan dio općeg zdravlja, jer utiče na sposobnost koncentracije, raspoloženje i fizičku energiju. Briga o snu ne podrazumijeva samo duže spavanje, već i stvaranje uslova u kojima organizam može kvalitetno da se odmori.
