U Federaciji Bosne i Hercegovine ponovo je otvoreno pitanje neradne nedjelje, a rasprava više nije samo politička nego i ekonomska, radnička i lokalna. Dok jedni traže da se postojeće ograničenje zadrži kao zaštita zaposlenih, drugi upozoravaju da bi dio manjih trgovaca mogao biti doveden u neravnopravan položaj, posebno u sredinama blizu entitetske linije i na tržištima gdje kupci lako mogu preći u općine s drugačijim pravilima rada.
Ova tema vraća se u javnost gotovo dvije godine nakon što je zakon stupio na snagu, a u međuvremenu je nedjelja za mnoge radnike postala prvi pravi slobodan dan u sedmici. Istovremeno, trgovci i ekonomski analitičari ne prestaju otvarati pitanje da li je isti model primjenjiv jednako za velike trgovačke lance i za porodične prodavnice koje posluju u znatno skromnijim uslovima.
Zbog toga se svaka nova najava mora čitati oprezno: jedno su prijedlozi, razgovori i političke poruke, a drugo su pravila koja su zaista na snazi. Trenutno važeći propisi i dalje jasno određuju kada trgovine mogu raditi i pod kojim uslovima, a eventualne promjene mogu doći samo kroz zakonsku proceduru.
Neradna nedjelja u Federaciji BiH primjenjuje se od sredine novembra 2024. godine, nakon stupanja na snagu novog Zakona o unutrašnjoj trgovini. Prva nedjelja u kojoj su se ta pravila počela primjenjivati bila je 17. novembar iste godine, čime je uveden novi ritam rada za trgovce i drugačiji raspored kupovine za građane.
Prema članu 18. tog zakona, prodajni objekti mogu organizovati rad od ponedjeljka do subote, i to u ukupnom trajanju do 90 sati sedmično. Osnovno pravilo ostaje isto: nedjeljom i tokom praznika trgovine su zatvorene, osim u slučajevima koje zakon posebno prepoznaje kao izuzeća.
Kako je neradna nedjelja promijenila trgovinu i navike kupaca
Uvođenje neradne nedjelje nije značilo samo promjenu u rasporedu trgovina, nego i prilagođavanje svakodnevice. Građani koji su ranije veću kupovinu ostavljali za vikend morali su promijeniti navike, pa su mnogi počeli kupovati petkom ili subotom, dok su drugi rasporedili nabavku na preostale dane u sedmici.

Za dio zaposlenih u trgovinama to je značilo predvidljiviji sedmični ritam i više vremena za porodicu, odmor i obaveze koje se teško uklapaju u radni tempo. U obrazloženjima mjere upravo se taj socijalni efekat često navodi kao ključan razlog zbog kojeg se nedjeljni rad ograničava.
Ipak, nije prošlo mnogo vremena prije nego što su se ponovo otvorila pitanja o ekonomskim posljedicama. Pojedini trgovci tvrde da isti propis ne pogađa sve podjednako, jer veliki sistemi imaju prostor za preraspodjelu zaposlenih, prilagođavanje smjena i širu logistiku, dok male porodične radnje često nemaju tu vrstu fleksibilnosti.
Upravo zato se u raspravi sve češće spominje geografski položaj trgovina. Prodavnica koja se nalazi uz administrativnu ili entitetsku granicu može nedjeljom izgubiti dio kupaca jer su potrošači spremni otići nekoliko kilometara dalje, tamo gdje objekti rade. To je posebno osjetljivo za manje sredine u kojima je lokalna trgovina često oslonac svakodnevne potrošnje.
Razgovori o izmjenama, ali bez promjene zakona
Prema zvaničnom saopćenju Federalnog ministarstva trgovine, o mogućim izmjenama člana 18. razgovarali su predstavnici Ministarstva, sindikata i poslodavaca. U tim razgovorima naglašeno je da se može razmatrati način primjene neradne nedjelje, ali uz očuvanje osnovnog cilja: zaštite radnika.
Među prijedlozima koji su se pojavili u javnosti nalazi se ideja da se manjim porodičnim trgovinama omogući rad nedjeljom, dok bi veliki trgovački lanci ostali pod postojećim ograničenjima. Takvo rješenje bi, ako bi ikada bilo usvojeno, zahtijevalo vrlo precizno određivanje toga ko tačno ulazi u izuzeće i pod kojim uslovima.

Tu se odmah otvara i pitanje radničkih prava. Sindikalni predstavnici insistiraju da svaka eventualna promjena mora biti praćena jasnim pravilima o radu, uključujući naknadu za one koji bi, u slučaju izuzeća, ipak radili nedjeljom. Bez takvih garancija, upozoravaju, došlo bi do nove nejednakosti među zaposlenima.
Dok se eventualni dogovor ne postigne, sadašnji propisi ostaju obavezujući. To znači da trgovci ne mogu praviti poslovne planove na osnovu medijskih nagađanja ili političkih inicijativa, nego isključivo prema važećem zakonu i odlukama nadležnih institucija.
Šta govore ministar i ekonomisti
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević više puta je isticao da se efekti neradne nedjelje moraju procjenjivati na osnovu zvaničnih ekonomskih pokazatelja, a ne na temelju pojedinačnih utisaka. Prema njegovim ranijim izjavama, podaci o ukupnom prometu ne potvrđuju tvrdnje da je zatvaranje trgovina nedjeljom dovelo do ozbiljnog pada potrošnje u Federaciji BiH.
Kako je prenio N1 BiH, ministar je tokom oktobra 2026. godine ponovo branio ovu mjeru i naglasio njen značaj za zaposlene u trgovini. Njegovo tumačenje počiva na pretpostavci da potrošači nisu prestali kupovati, nego su veliki dio kupovine jednostavno preusmjerili na druge dane u sedmici.
Ekonomistica Adisa Omerbegović Arapović također je upozorila da se efekti neradne nedjelje ne mogu posmatrati jednako za cijelu Bosnu i Hercegovinu. U izjavi za N1 BiH naglasila je da je posebno problematično kada se pravila razlikuju između dva entiteta, jer tada dolazi do pomjeranja kupaca i raspodjele potrošnje prema područjima gdje prodavnice rade nedjeljom.

Ta razlika između ukupnih pokazatelja i lokalne realnosti predstavlja središnji problem u cijeloj priči. Ako se gleda samo zbirni promet, lako je previdjeti da pojedine sredine gube dio kupaca zbog blizine područja u kojima trgovine rade nedjeljom. Ako se, pak, gleda isključivo lokalna šteta, može se previdjeti širi učinak na radnička prava i organizaciju života zaposlenih.
Na prodaju utiču i drugi faktori: inflacija, visina primanja, sezonske potrebe stanovništva i ukupna kupovna moć. Zato ozbiljna procjena posljedica neradne nedjelje mora obuhvatiti više pokazatelja, a ne samo jedan segment tržišta.
Zakonska pravila i upozorenja trgovcima
Nadležne institucije su sredinom oktobra 2026. godine u Hercegovačko-neretvanskom kantonu podsjetile trgovce da postojeći zakon i dalje važi. Ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK Emil Balavac upozorio je da će inspekcijske kontrole biti nastavljene i da se kršenja zakonskih odredbi neće tolerisati, što je prenijela i FENA.
To praktično znači da trgovci ne mogu samostalno tumačiti najave o mogućim izmjenama kao dozvolu za nedjeljni rad. Dok god zakon ne bude promijenjen, pravilo o zatvaranju prodajnih objekata ostaje obavezno, bez obzira na to koliko se intenzivno o njemu raspravlja u javnosti.
Postojeći zakon već poznaje određena izuzeća za posebne vrste prodajnih objekata i djelatnosti, ali ona ne znače opću slobodu rada svim trgovinama. Također postoji mogućnost da lokalne zajednice kroz odgovarajuću proceduru zatraže posebno izuzeće, o kojem odlučuje Vlada Federacije BiH.
Upravo zbog toga rasprava o neradnoj nedjelji ne izgleda kao kratkotrajan spor, nego kao dugotrajan pokušaj da se usklade interesi koji često vuku u različitim pravcima. Na jednoj strani su pravo radnika na predvidljiv odmor i porodično vrijeme, a na drugoj poslovna realnost trgovaca koji smatraju da lokalne prilike nisu svugdje iste.
Dok institucije ne donesu novu odluku, nedjelja ostaje neradna za većinu prodajnih objekata u Federaciji BiH, a trgovci i građani i dalje se prilagođavaju pravilima koja su već postala dio svakodnevice. U toj ravnoteži između zakona, navika i ekonomskih pritisaka nalazi se i odgovor na pitanje zašto ova tema i dalje izaziva toliko pažnje, bez obzira na to koliko puta se ponovo otvori.

