Bubrezi svakodnevno obavljaju jedan od najvažnijih poslova u ljudskom organizmu, iako im većina ljudi ne pridaje dovoljno pažnje sve dok se ne pojave ozbiljni zdravstveni problemi. Njihova osnovna uloga je da filtriraju krv, uklanjaju štetne materije i održavaju ravnotežu tečnosti i minerala u tijelu.
- Međutim, kada njihova funkcija počne slabiti, simptomi se često razvijaju postepeno i toliko su blagi da ih mnogi pripisuju umoru, stresu ili prolaznim tegobama. Upravo zbog toga stručnjaci upozoravaju da tijelo gotovo uvijek šalje upozorenja mnogo prije nego što bolest uznapreduje, ali je potrebno znati prepoznati te signale na vrijeme.
Za razliku od nekih drugih organa, bubrezi mogu dugo raditi sa smanjenom funkcijom, a da osoba ne osjeti ozbiljnije tegobe. To je razlog zbog kojeg se mnoge bolesti bubrega otkrivaju tek u kasnijim fazama, kada je liječenje znatno složenije. Njihov zadatak nije samo uklanjanje otpadnih materija iz organizma, već i regulacija krvnog pritiska, proizvodnja hormona važnih za stvaranje crvenih krvnih zrnaca i održavanje pravilnog nivoa elektrolita. Svako narušavanje ovih funkcija može uticati na gotovo cijeli organizam, zbog čega je važno obratiti pažnju čak i na naizgled bezazlene promjene.
- Jedan od prvih znakova koji može ukazivati na problem jeste pojava otoka. Kada bubrezi više ne uspijevaju pravilno izbacivati višak tečnosti i soli, voda se zadržava u organizmu. Najčešće se primjećuje oticanje stopala, članaka, šaka ili područja oko očiju, posebno nakon buđenja.
Iako ovakvi simptomi mogu imati i druge uzroke, njihovo često ponavljanje nikako ne bi trebalo zanemariti. Uporno zadržavanje tečnosti može biti važan signal da bubrezi ne funkcionišu kako bi trebalo.
- Promjene u mokrenju takođe predstavljaju jedan od najvažnijih pokazatelja zdravlja bubrega. Neki ljudi primijete da mokre češće nego ranije, posebno tokom noći, dok drugi primjećuju smanjenu količinu urina. Promjena boje, zamućen urin, neugodan miris ili pojava krvi mogu ukazivati na poremećaje koji zahtijevaju ljekarski pregled. Osim toga, bol ili peckanje prilikom mokrenja ne treba zanemariti jer mogu biti povezani sa infekcijama ili drugim bolestima mokraćnog sistema koje mogu uticati i na rad bubrega.
Kako se funkcija bubrega pogoršava, organizam sve teže izbacuje štetne materije koje se prirodno stvaraju u tijelu. Njihovo nakupljanje može izazvati niz neprijatnih simptoma među kojima su mučnina, povraćanje, gubitak apetita i neugodan osjećaj u želucu. Kod nekih osoba javlja se i metalni ukus u ustima ili izražen zadah koji nije povezan sa higijenom usne šupljine. Ovakve promjene često ukazuju da se toksini zadržavaju u krvi, zbog čega je neophodno što prije potražiti stručni savjet.
Još jedan simptom koji mnogi pripisuju svakodnevnom umoru jeste iscrpljenost koja ne prolazi ni nakon odmora. Bubrezi proizvode hormon eritropoetin, koji ima važnu ulogu u stvaranju crvenih krvnih zrnaca. Kada njegova proizvodnja oslabi, može doći do razvoja anemije. Posljedica toga su hronični umor, manjak energije, otežana koncentracija i osjećaj slabosti čak i nakon laganih aktivnosti. Ako se ovakvi simptomi javljaju bez jasnog razloga, potrebno je provjeriti i funkciju bubrega, jer upravo oni mogu biti skriveni uzrok problema.
- Smanjena proizvodnja crvenih krvnih zrnaca dodatno opterećuje organizam jer tkiva i organi dobijaju manje kiseonika nego što im je potrebno. Osoba tada može osjećati vrtoglavicu, ubrzan rad srca i smanjenu fizičku izdržljivost. Mnogi ove tegobe povezuju sa stresom ili godinama života, iako se iza njih ponekad krije poremećaj rada bubrega. Upravo zato ljekari naglašavaju da se ne smije čekati da simptomi postanu izraženi prije nego što se obave osnovne laboratorijske pretrage.
Promjene u ustima takođe mogu predstavljati znak upozorenja. Nakupljanje otpadnih materija u krvi može izazvati neugodan zadah, osjećaj gorčine ili metalnog ukusa, kao i smanjen apetit. Kod pojedinih osoba dolazi do promjene ukusa hrane, pa omiljena jela odjednom postaju bezukusna ili imaju potpuno drugačiji okus nego ranije. Iako se ovi simptomi rijetko povezuju s bubrezima, upravo oni mogu ukazivati na ozbiljnije poremećaje u radu organizma.
Najvažnije je imati na umu da nijedan od ovih simptoma sam po sebi ne znači da osoba sigurno boluje od bolesti bubrega, ali njihovo istovremeno pojavljivanje ili dugotrajno trajanje predstavlja dovoljan razlog za razgovor sa ljekarom. Redovni pregledi krvi i urina, kontrola krvnog pritiska, dovoljno unosa tečnosti i zdrav način života mogu značajno doprinijeti očuvanju funkcije bubrega. Rano otkrivanje promjena omogućava uspješnije liječenje i može spriječiti razvoj ozbiljnih komplikacija, zbog čega stručnjaci savjetuju da se signali koje tijelo šalje nikada ne zanemaruju, ma koliko bezazleni na prvi pogled izgledali.
