Polarni vrtlog ove godine doživio je poremećaj ranije nego ikada otkako postoje relevantna mjerenja, a meteorolozi sada pomno prate može li taj neuobičajeni događaj otvoriti put jačem prodoru hladnog arktičkog zraka prema Evropi, Sjevernoj Americi i sjevernoj Aziji.

Riječ je o promjeni koja se dogodila visoko iznad Arktika, u stratosferi, daleko od svakodnevnog vremena koje ljudi osjećaju na tlu, ali dovoljno važnoj da može poremetiti raspored atmosferskih masa u narednim sedmicama. Stručnjake posebno zabrinjava činjenica da je smjer vjetrova u polarnom vrtlogu promijenjen više od dvije sedmice prije dosadašnjeg rekorda, što ovaj slučaj izdvaja kao izuzetno rijedak u dostupnim podacima.

Iako takvi događaji često bude sjećanja na zime u kojima su dijelovi kontinenta ostajali pod ledom i snijegom, ovog puta naučnici upozoravaju da je prerano govoriti o konkretnom scenariju. Poremećaj polarnog vrtloga može donijeti hladnoću, ali može utjecati i na raspored padavina, trajanje suhih perioda i opšti obrazac cirkulacije u atmosferi.

Šta se dogodilo iznad Arktika

Polarni vrtlog je veliki atmosferski sistem koji se formira oko polarnih područja i tokom hladnijeg dijela godine kruži visoko iznad Arktika. Kada je stabilan, njegovi jaki zapadni vjetrovi pomažu da hladan zrak ostane koncentrisan na visokim geografskim širinama. U ovom slučaju, međutim, došlo je do poremećaja koji je promijenio smjer vjetrova u stratosferi, sloju atmosfere koji se nalazi otprilike između 10 i 50 kilometara iznad Zemljine površine.

Takav preokret povezuje se s naglim stratosferskim zagrijavanjem, procesom u kojem temperatura dijela stratosfere može naglo porasti u veoma kratkom vremenu. Iako naziv može zvučati kao da će površina Zemlje odmah osjetiti topliji period, istina je složenija: promjene visoko u atmosferi nerijetko remete cirkulaciju i stvaraju uslove pod kojima hladniji zrak može silaziti prema umjerenim geografskim širinama.

Zbog toga meteorolozi sada pažljivije nego inače analiziraju šta bi se moglo dogoditi u narednim sedmicama. Najveći izazov nije sama činjenica da je vrtlog oslabljen, nego to što je poremećaj nastupio u trenutku kada sezonski obrazac još nije uobičajeno razvijen. To otvara prostor za različite ishode, ali ne i za sigurnu prognozu da će jedna regija biti pogođena, a druga pošteđena.

Zašto meteorolozi govore o neizvjesnosti

Tim Stockdale, glavni naučnik Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze, ocijenio je da ovako rano narušavanje polarnog vrtloga predstavlja dodatni izazov za razumijevanje atmosferskih procesa. Po njegovim riječima, sve je više događaja koji izlaze iz onoga što je ranije smatrano uobičajenim obrascem.

Njegova ocjena zapravo odražava širi problem s kojim se suočavaju savremeni meteorološki modeli. Prognoze se oslanjaju na prethodno poznate fizičke procese, ali kada se istovremeno pojavi više neuobičajenih okolnosti, posebno u različitim slojevima atmosfere, predviđanje postaje osjetno teže. To ne znači da je prognoziranje neupotrebljivo, nego da je područje neizvjesnosti šire nego inače.

Dodatnu složenost donosi i činjenica da se ovaj događaj poklopio s periodom u kojem su globalne temperature bile izuzetno visoke. Prema podacima evropskog programa Copernicus, oktobar 2026. bio je najtopliji oktobar u historiji globalnih mjerenja, sa prosječnom temperaturom zraka na površini Zemlje od 15,35 stepeni Celzijusa. To je znatno više od prosjeka za referentni period od 1991. do 2020. godine.

El Niño, topli okeani i lanac atmosferskih posljedica

Pored rekordno toplog oktobra, naučnici pažnju usmjeravaju i prema izuzetno visokim temperaturama površine mora u brojnim dijelovima svijeta. Jedna od pojava koja je ove godine posebno privukla klimatologe jeste snažan El Niño u tropskom dijelu Tihog okeana. Taj fenomen nastaje kada temperatura površinskog sloja mora u centralnom i istočnom ekvatorijalnom Pacifiku postane znatno viša od uobičajene.

Posljedice se ne zadržavaju samo na Pacifiku. El Niño može promijeniti raspored padavina, vjetrova i pritisaka na velikom dijelu planete, a toplota oslobođena iz okeana može pokrenuti atmosferu na način koji utiče i na više geografske širine. U određenim okolnostima ti atmosferski talasi mogu doseći i stratosferu, gdje doprinose poremećajima cirkulacije polarnog vrtloga.

Upravo zato se ovogodišnja situacija ne može svesti na jednostavnu prognozu. Visoke temperature u okeanima, neobičan razvoj stratosfere i promjene u cirkulaciji vazduha stvaraju niz međusobno povezanih procesa, ali oni ne djeluju uvijek u istom smjeru. Naučnici zato insistiraju na oprezu: čak i kada je veza između određenih pojava vjerovatna, konkretan ishod za pojedinu zemlju ili region ostaje neizvjestan.

Može li se ponoviti zimski scenarij iz 2018. godine

Kada se govori o raspadu polarnog vrtloga, mnogi odmah pomisle na zimu 2018. godine i hladni talas koji je zahvatio veliki dio Evrope. Tada je nad kontinentom uspostavljen raspored atmosferske cirkulacije koji je omogućio prodor vrlo hladnog zraka s istoka. U javnosti je taj val poznat kao „zvijer s istoka“, a brojne zemlje suočile su se s niskim temperaturama, snijegom i poremećajima u saobraćaju.

Slični poremećaji ranije su bili povezivani i s izraženim zahlađenjima u Sjevernoj Americi. Prema izvještajima o ovogodišnjim vremenskim prilikama, jedan od ranijih poremećaja doprinio je i hladnom periodu koji je pogodio New York. To, međutim, ne znači da se isti slijed događaja mora ponoviti svaki put kada stratosfera pokaže znakove slabljenja.

Scott Osprey, istraživač Nacionalnog centra za atmosferske nauke i Univerziteta u Oxfordu, upravo u vremenu događaja vidi razlog za oprez u procjenama. Po njegovom tumačenju, posljedice je teže predvidjeti zato što je poremećaj nastupio znatno ranije nego što je uobičajeno. Početkom novembra arktičke mase zraka još nisu dostigle one najniže temperature koje se obično javljaju tokom januara i februara, pa bi i eventualni prodor hladnoće mogao imati drugačiji intenzitet nego usred zime.

Osprey pritom upozorava i da dodatni poremećaji nisu isključeni tokom kasnijeg dijela zime. Ako bi se ponovo pojavilo naglo stratosfersko zagrijavanje, atmosfera bi mogla doživjeti novu seriju promjena. No, za sada nema osnova da se tvrdi kako će se takav razvoj sigurno dogoditi, niti da se unaprijed zna gdje bi posljedice bile najizraženije.

Važno je i to da poremećaji polarnog vrtloga ne znače samo hladnoću. Oni mogu promijeniti raspored atmosferskih pritisaka, pa u nekim područjima pogodovati sušnijem vremenu, dok u drugim mogu povećati vjerovatnoću padavina. Zbog toga se ne može govoriti o jednostavnom scenariju u kojem će cijela Evropa biti jednako pogođena istim tipom vremena.

Šta to znači za Evropu u narednim sedmicama

Rekordno rano slabljenje polarnog vrtloga povećalo je interes za razvoj zimskih obrazaca širom sjeverne hemisfere. Mogući su prodori hladnijeg zraka, promjene rasporeda padavina i duži periodi atmosferskih blokada, ali nijedna od tih mogućnosti ne predstavlja gotovu prognozu za pojedinu zemlju. To vrijedi i za Bosnu i Hercegovinu, gdje lokalne prilike i dalje zavise od rasporeda ciklona, anticiklona i vazdušnih masa u narednom periodu.

Regan Mudhar s Univerziteta u Lausannei podsjetila je da polarni vrtlog obično dostiže najveću snagu krajem decembra ili početkom januara, što dodatno objašnjava zašto je ovogodišnji rani poremećaj izazvao toliku pažnju. Uobičajeni sezonski razvoj stratosferske cirkulacije narušen je prije perioda u kojem bi, prema pravilu, trebalo da bude najizraženiji.

Za meteorologe je upravo ta dugotrajnost važna koliko i sam trenutak poremećaja. Posljedice se ne moraju pojaviti odmah; ponekad je potrebno više sedmica da se promjena iz stratosfere spusti u niže slojeve atmosfere i počne utjecati na svakodnevne temperature i padavine. Zato se razvoj situacije pažljivo prati, ali bez preuranjenih zaključaka.

Za stanovnike regiona, uključujući Bosnu i Hercegovinu, najvažnije je razlikovati globalni meteorološki signal od lokalne vremenske prognoze. Rekordni događaj iznad Arktika ne znači automatski ledeni talas, baš kao što ne znači ni da će zima proteći bez većih promjena. Ono što je trenutno sigurno jeste da je polarni vrtlog poremećen ranije nego ikada zabilježeno, a atmosferski odgovor na taj događaj tek treba da se razjasni.

Views: 0
Preporučujemo