Nakon samo 30 minuta u finskoj sauni, u tijelu se mogu dogoditi mjerljive promjene koje su iznenadile i same istraživače: broj bijelih krvnih zrnaca kratkotrajno raste, a organizam reaguje na toplotno opterećenje iako osoba miruje.
Novo istraživanje provedeno u Finskoj pokazalo je da i jedan jedini odlazak u saunu može izazvati promjene koje se vide u krvi, a posebnu pažnju privukao je porast leukocita, ćelija koje imaju važnu ulogu u odbrani organizma od infekcija. Ipak, naučnici upozoravaju da se iz takvog nalaza još ne može zaključiti da sauna dugoročno jača imunitet.
Sauna je već dugo dio svakodnevnih navika u zemljama sjeverne Evrope, ali interesovanje za nju posljednjih godina nije vezano samo za opuštanje. Naučnici sve češće pokušavaju razumjeti šta se događa u organizmu tokom izlaganja visokim temperaturama, kako tijelo raspoređuje energiju i na koji način imuni sistem reaguje na ovakav fizički stres.
Upravo zato finski tim je želio da prouči šta se događa s imunološkim ćelijama neposredno nakon boravka u tradicionalnoj sauni. Rezultati objavljeni u naučnom časopisu Temperature nude zanimljiv uvid u kratkotrajnu fiziološku reakciju, ali i otvaraju nova pitanja o tome gdje prestaje prolazna promjena, a počinje stvarni zdravstveni učinak.
Osobe koje redovno koriste saunu često opisuju osjećaj opuštenosti, odmora i energije nakon izlaska iz tople prostorije. Međutim, subjektivni dojam nije isto što i naučno potvrđena korist, pa su istraživači nastojali precizno izmjeriti fiziološke promjene koje nastupaju tokom i odmah nakon zagrijavanja tijela.
Kako je izgledalo istraživanje
U istraživanju je učestvovala 51 odrasla osoba srednje životne dobi, među kojima je bilo 27 žena i 24 muškarca. Prosječna starost ispitanika iznosila je približno 50 godina, a svi su proveli ukupno 30 minuta u tradicionalnoj finskoj sauni zagrijanoj na oko 73 stepena Celzijusa.
Tokom tretmana učesnici su napravili i kratku pauzu za rashlađivanje pod hladnim tušem, što je omogućilo da se prati kako organizam reaguje na kombinaciju toplote i naglog hlađenja. Naučnici su uzimali uzorke krvi prije ulaska u saunu, odmah nakon završetka tretmana i ponovo 30 minuta kasnije, kako bi uporedili neposredne i kratkotrajne posljedice zagrijavanja.
Već nakon jednog boravka u sauni zabilježen je značajan porast ukupnog broja bijelih krvnih zrnaca. To su leukociti, važan dio imunološkog sistema koji prepoznaje prijetnje organizmu i učestvuje u odbrambenim reakcijama. Njihov broj može varirati zbog fizičke aktivnosti, stresa, infekcije i drugih prirodnih procesa, pa nije neobično da tijelo reaguje i na toplotno opterećenje.
Porast nije bio ograničen na jednu vrstu ćelija. Naučnici su zabilježili povećanje neutrofila, koji predstavljaju jednu od prvih linija odbrane organizma, kao i limfocita, monocita, eozinofila i bazofila. Svaka od ovih grupa ima posebnu ulogu u imunološkim procesima, od prepoznavanja uzročnika bolesti do uklanjanja mikroorganizama i ostataka oštećenih ćelija.
Šta govori porast leukocita
Jedno od mogućih objašnjenja jeste da visoka temperatura privremeno premješta bijela krvna zrnca iz tkiva i rezervi u krvotok. Ilkka Heinonen, istraživač sa Univerziteta u Turkuu koji se bavi fiziologijom fizičke aktivnosti, smatra da bi upravo takav proces mogao objasniti rezultate eksperimenta. Prema njegovom tumačenju, ćelije se tokom izlaganja toploti mogu mobilizirati, a nakon tretmana ponovo rasporediti u tkiva.
Takvo tumačenje važno je jer pokazuje da imunološki sistem ne miruje, nego neprekidno kruži između krvi i tkiva gdje nadzire moguće prijetnje. Ipak, naučnici naglašavaju da privremeno povećanje broja ćelija ne znači automatski i jači imunitet. Da bi se to moglo tvrditi, bilo bi potrebno dokazati da promjena zaista poboljšava odbrambenu funkciju organizma i smanjuje učestalost obolijevanja.
Istraživači su pratili i citokine, proteine koji omogućavaju komunikaciju između imunoloških ćelija. Za razliku od leukocita, prosječne vrijednosti većine praćenih citokina nisu se značajno promijenile nakon tretmana. Kod pojedinih su uočene povezanosti s porastom tjelesne temperature, ali nije zabilježena jednako široka reakcija kao kod ćelija krvi.
To sugeriše da organizam može reagovati na toplotu na više različitih načina i da porast ćelija nije uvijek praćen jednako izraženim promjenama drugih imunoloških pokazatelja. Drugim riječima, sauna izaziva prepoznatljiv odgovor tijela, ali taj odgovor nije jednostavan niti se može svesti na jednu laboratorijsku vrijednost.
Koliko dugo traju promjene
Najzanimljiviji dio studije odnosi se na period nakon izlaska iz saune. Kada su naučnici ponovo analizirali krv 30 minuta kasnije, utvrdili su da se broj većine bijelih krvnih zrnaca već približio početnim vrijednostima. To znači da je promjena bila kratkotrajna i da se organizam relativno brzo vratio u stanje blisko onome prije zagrijavanja.
Ipak, nisu sve vrijednosti reagovale isto. Određene vrste monocita i dalje su pokazivale povišene vrijednosti, dok je ukupan broj leukocita kod žena ostao blago povećan i pri posljednjem mjerenju. To ukazuje na to da različite ćelije ne odgovaraju potpuno jednako na toplotno opterećenje i da polne razlike mogu imati određenu ulogu u reakciji organizma.
To je važno ograničenje studije. Naučnici jesu potvrdili kratkotrajne promjene u krvi, ali nisu dokazali da jedan odlazak u saunu dugoročno jača imunitet ili smanjuje rizik od infekcija. Između fiziološkog odgovora i stvarne zdravstvene koristi postoji razlika koju ovakvo istraživanje još ne može premostiti.
Za takve zaključke potrebna su duža istraživanja, veći broj ispitanika i praćenje konkretnih zdravstvenih ishoda. Tek tada bi se moglo pouzdanije govoriti o tome da li se kratkotrajna reakcija organizma na toplotu pretvara u dugoročnu korist ili ostaje samo zanimljiv laboratorijski nalaz.
Šta znamo o sauni i zdravlju
Finski eksperiment nije prvo istraživanje koje je pokušalo povezati saunu i zdravstvene pokazatelje. Ranije opservacijske studije ukazivale su na povezanost redovnog korištenja saune s manjim rizikom od određenih problema, uključujući upalu pluća. Međutim, takva istraživanja mogu pokazati samo da se dvije pojave javljaju zajedno, a ne i da jedna uzrokuje drugu.
Postoji i mogućnost da se ljudi koji redovno koriste saunu razlikuju od drugih po životnim navikama, fizičkoj aktivnosti ili općem zdravstvenom stanju. Zbog toga se rezultati moraju tumačiti oprezno, bez brzih zaključaka i bez pretvaranja korelacije u dokaz uzročnosti.
Druga istraživanja proučavala su i utjecaj toplih kupki na krvni pritisak te broj crvenih krvnih zrnaca, koja prenose kisik kroz organizam. Takvi nalazi upućuju na to da zagrijavanje tijela može pokrenuti fiziološke reakcije slične onima koje nastaju tokom fizičke aktivnosti, ali sauna nije zamjena za kretanje i vježbanje.
U jednoj studiji objavljenoj 2023. godine ispitivane su promjene u broju T-limfocita i prirodnih ćelija ubica, odnosno NK ćelija, nakon ponovljenih tretmana u finskoj sauni. Rezultati su pokazali razlike između učesnika koji su bili naviknuti na saunu i onih koji nisu imali takvo iskustvo. Kod onih koji su je redovno koristili zabilježen je porast određenih bijelih krvnih zrnaca, dok je kod nenaviknutih učesnika primijećeno smanjenje broja pojedinih T-limfocita.
Ta studija, međutim, provedena je samo među zdravim mladim muškarcima, pa se njeni rezultati ne mogu automatski prenijeti na žene, starije osobe ili ljude s hroničnim bolestima. Najnoviji finski eksperiment zato je važan jer uključuje oba pola i srednju životnu dob, ali i dalje ostavlja dovoljno prostora za nova pitanja.
Visoke temperature nisu bez rizika. Tokom boravka u sauni dolazi do pojačanog znojenja, promjena u radu kardiovaskularnog sistema i gubitka tečnosti. Pretjerano dug boravak, prebrzo rashlađivanje ili kombinacija saune i naglih temperaturnih promjena mogu predstavljati opterećenje, posebno za ljude sa srčanim i cirkulacijskim tegobama, sklonošću nesvjestici ili niskim krvnim pritiskom.
Zbog toga je preporuka da osobe s ozbiljnijim zdravstvenim problemima prije korištenja saune potraže savjet ljekara. Važno je i paziti na unos tečnosti te napustiti saunu ako se pojave vrtoglavica, mučnina, izražena slabost ili drugi neugodni simptomi, jer reakcija tijela na toplotu nije ista kod svih.
Za sada je naučno opravdano reći samo da tradicionalna finska sauna može izazvati kratkotrajno povećanje broja imunoloških ćelija u krvi. Hoće li se u budućnosti pokazati da takva reakcija ima i šire zdravstvene posljedice, zavisi od daljih istraživanja i preciznijeg praćenja onoga što se u organizmu dešava nakon što se vrata saune zatvore.
