Savremeni način života donio je potpuno novu sliku odrastanja djece. Dani su ispunjeni ekranima, brzim sadržajem, društvenim mrežama i konstantnom potrebom za zabavom, zbog čega mnogi roditelji osjećaju pritisak da svojoj djeci svakog trenutka moraju ponuditi neku aktivnost.
- Upravo zbog toga pojam dosade danas se često doživljava kao nešto negativno, gotovo kao problem koji treba odmah riješiti. Ipak, brojni stručnjaci posljednjih godina upozoravaju da upravo u tim trenucima kada dijete nema unaprijed pripremljen sadržaj može nastati nešto mnogo vrijednije – kreativnost, samostalnost i emocionalna zrelost.
Poznati teniser Novak Đoković govorio je o tome kroz primjer iz vlastitog doma. Prisjetio se trenutka kada mu je sin nakon napornog i aktivnog dana rekao da mu je dosadno. Umjesto da odmah posegne za telefonom, igricom ili nekom novom zanimacijom, Đoković je sinu pokušao objasniti da dosada nije neprijatelj i da je sasvim normalno nekada sjediti u tišini sa sopstvenim mislima. Upravo ta njegova reakcija privukla je pažnju mnogih roditelja širom regiona, jer se razlikuje od današnjeg uobičajenog pristupa u kojem djeca gotovo nikada nemaju trenutak praznog prostora i mira.
- Prema istraživanjima psihologa i stručnjaka za razvoj djece, dosada može imati izuzetno važnu ulogu u razvoju mašte i kreativnog razmišljanja. Kada dijete nema gotovu zabavu, njegov mozak počinje samostalno tražiti rješenja. Upravo tada nastaju nove ideje, igre, crtanje, pisanje ili istraživanje različitih hobija. Um tada nije okupiran stalnim informacijama, nego počinje lutati i stvarati nove obrasce razmišljanja. Mnogi stručnjaci smatraju da je upravo taj proces ključan za razvoj sposobnosti rješavanja problema u kasnijem životu.
Domaći stručnjaci iz Bosne i Hercegovine posljednjih godina sve više upozoravaju na pretjeranu upotrebu tehnologije kod djece. Psiholozi sa Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu često govore o tome da djeca moraju imati vrijeme bez ekrana kako bi razvijala emocionalnu stabilnost i socijalne vještine. Prema njihovim stavovima, konstantna stimulacija može dovesti do problema sa koncentracijom, nervozom i smanjene sposobnosti samostalnog razmišljanja. Upravo zbog toga roditeljima se preporučuje da djeci ostave prostor za spontane aktivnosti i trenutke kada će sama pronaći način da ispune vrijeme.
- Mnogi roditelji danas osjećaju nelagodu kada dijete kaže da mu je dosadno. Prva reakcija često bude uključivanje televizora, davanje telefona ili organizovanje nove aktivnosti. Međutim, stručnjaci ističu da takav pristup dugoročno može napraviti problem jer dijete počinje vjerovati da zabava uvijek mora dolaziti spolja. Kada se navikne da neko drugi stalno popunjava njegovu pažnju, ono teže razvija vlastitu inicijativu i sposobnost da samo pronađe interesovanje.
Đoković je upravo zbog toga naglasio koliko je važno da djeca nauče provoditi vrijeme u tišini. Smatra da trenutci bez stimulacije omogućavaju djeci da bolje upoznaju vlastite misli i osjećanja. Tišina i kratki periodi dosade mogu postati prostor u kojem nastaje prava kreativnost. Dijete tada počinje razmišljati drugačije, razvija maštu i uči kako da se nosi sa sobom bez stalne potrebe za spoljnim sadržajem.
- Psiholozi objašnjavaju da dosada ne utiče samo na kreativnost nego i na emocionalni razvoj. Kada dijete nema distrakciju, ono postaje svjesnije svojih emocija. U tim trenucima može osjetiti frustraciju, nestrpljenje ili nemir, ali upravo kroz suočavanje sa tim emocijama razvija otpornost. Djeca koja nauče podnositi dosadu kasnije se često bolje nose sa stresnim situacijama, pritiskom i problemima u svakodnevnom životu.
Stručnjaci sa Univerziteta u Tuzli u svojim analizama razvoja djece navodili su kako samostalna igra ima ogroman značaj za razvoj inteligencije i emocionalne stabilnosti. Oni ističu da djeca kroz trenutke bez unaprijed definisanih aktivnosti razvijaju sposobnost donošenja odluka, maštu i samopouzdanje. Upravo kroz takve situacije dijete uči da istražuje vlastite interese i razvija osjećaj nezavisnosti koji će mu kasnije biti veoma važan.
- Roditelji imaju ključnu ulogu u tome kako će dijete doživljavati dosadu. Ako se svaki trenutak bez aktivnosti predstavi kao problem, dijete će razviti strah od praznog vremena. S druge strane, ako roditelji pokažu da je normalno nekada ne raditi ništa posebno, dijete će lakše prihvatiti takve trenutke. Umjesto da odmah nude rješenja, roditelji mogu postavljati pitanja poput: “Šta misliš da bi sada mogao raditi?” ili “Postoji li nešto što bi želio istražiti?”. Takva pitanja podstiču dijete da samo traži ideje i razvija samostalnost.
Mnogi stručnjaci savjetuju roditeljima da i vlastitim primjerom pokažu kako se nositi sa dosadom. Kada odrasli naglas razmišljaju o tome kako bi mogli provesti vrijeme – čitanjem knjige, šetnjom ili učenjem nečeg novog – dijete kroz posmatranje usvaja isti obrazac ponašanja. Na taj način dosada prestaje biti nešto neprijatno i postaje prilika za otkrivanje novih interesovanja.
- Poseban problem današnjice jeste činjenica da su djeca navikla na brzu stimulaciju. Kratki video snimci, igrice i društvene mreže ne ostavljaju mnogo prostora za strpljenje i duboko razmišljanje. Zbog toga mnoga djeca već nakon nekoliko minuta bez telefona osjećaju nervozu. Stručnjaci upozoravaju da takvo stanje može uticati na pažnju, koncentraciju i emocionalnu stabilnost. Upravo zbog toga sve više roditelja pokušava uvesti pravila o ograničenom korištenju tehnologije i stvaranju vremena za aktivnosti bez ekrana.
Važno je naglasiti da dosada ne znači zanemarivanje djece. Naprotiv, ona može biti prilika za kvalitetnije povezivanje roditelja i djece. Kada dijete traži pažnju kroz žalbu da mu je dosadno, roditelj može iskoristiti taj trenutak za razgovor ili zajedničku aktivnost. Nekada je dovoljno samo saslušati dijete i dati mu priliku da samo pronađe rješenje, umjesto da mu se odmah servira gotova zabava.
- Stručnjaci također podsjećaju da djeca kroz dosadu uče prihvatati neuspjeh. Neće svaka ideja biti zanimljiva, niti će svaka igra uspjeti onako kako su zamislili. Međutim, upravo kroz pokušaje i greške razvijaju otpornost i samopouzdanje. Dijete koje nauči da ne odustaje kada mu nešto odmah nije zabavno, kasnije će lakše savladavati izazove u školi, poslu i životu.
Poruka koju je Novak Đoković poslao roditeljima veoma je jednostavna, ali snažna. Djeca ne moraju biti zabavljana svake sekunde. Nekada je upravo prazno vrijeme ono što im najviše treba. U trenucima kada im je dosadno, djeca zapravo imaju priliku da upoznaju sebe, razviju maštu i pronađu vlastite talente. Umjesto da bježe od dosade, roditelji bi je trebali posmatrati kao važan dio odrastanja i priliku da dijete postane samostalnije, kreativnije i emocionalno snažnije.
Na kraju, sve više stručnjaka se slaže da je savremeno društvo možda previše potcijenilo vrijednost tišine i trenutaka bez stimulacije. Djeca kojoj je dopušteno da ponekad budu sama sa svojim mislima često razvijaju bogatiju maštu, bolje razumiju vlastite emocije i lakše pronalaze rješenja za probleme. Upravo zbog toga dosada više ne bi trebala biti nešto čega se roditelji plaše, već prilika da djeca otkriju koliko zapravo mogu kada im se ostavi prostor da sami istražuju svijet oko sebe.
