Pitanje ko će i pod kojim uslovima koristiti državne vile na beogradskom Dedinju ponovo je došlo u centar pažnje nakon informacija koje je objavio Nova.rs, prema kojima bi Aleksandar Vučić, Ana Brnabić i Tomislav Nikolić mogli ostati bez mogućnosti da nastave koristiti objekte koji su im godinama bili na raspolaganju.
Prema navodima tog portala, riječ je o nekretninama koje pripadaju državi, ali su tokom različitih političkih ciklusa dobijale različitu službenu namjenu. Upravo ta promjenjiva praksa otvorila je dilemu koliko dugo određeni funkcioner može ostati u objektu nakon što napusti funkciju, i da li je preseljenje automatsko ili zavisi od posebne odluke nadležnih organa.
U izvještaju se naglašava da eventualno iseljenje nije potvrđeno zvaničnom odlukom. To znači da je u ovom trenutku riječ o tvrdnjama izvora iz Vlade Srbije, a ne o konačno objavljenom rješenju institucija. Ipak, sama tema je postala izuzetno osjetljiva zbog političkih promjena koje su već nastupile i onih koje su još bile u toku u trenutku objave vijesti.
Državne vile na Dedinju već decenijama imaju posebnu simboliku u javnosti. One nisu tek luksuzne nekretnine, nego i prostor u kojem se prelamaju status, protokol, sigurnosne procjene i politička moć. Zbog toga svaka promjena u njihovom korištenju privlači pažnju šire javnosti, naročito kada se dovodi u vezu s promjenama na vrhu državne vlasti.
Promjene vlasti i pitanje službenih rezidencija
Prema navodima koje prenosi Nova.rs, aktuelna situacija posebno je povezana s ostavkom Aleksandra Vučića na predsjedničku funkciju 27. septembra 2026. godine. Nakon toga je Ana Brnabić, kao predsjednica Narodne skupštine, preuzela dužnost vršiteljice dužnosti predsjednice Srbije, a primopredaja dužnosti obavljena je 28. septembra.
U tom periodu politički sistem Srbije bio je u prijelaznoj fazi. Brnabić je, prema dostupnim informacijama iz teksta, sredinom novembra i dalje obavljala funkciju vršiteljice dužnosti predsjednice Republike, dok je formiranje novih državnih institucija još trajalo. Konstitutivna sjednica Narodne skupštine nakon vanrednih parlamentarnih izbora bila je zakazana za 17. novembar 2026. godine, što je dodatno naglašavalo privremenost tadašnjeg institucionalnog rasporeda.
Upravo zbog takvog prelaznog perioda otvoreno je pitanje da li će korisnici pojedinih objekata ostati u njima i nakon što im prestane funkcija ili će, kako tvrdi izvor, biti upućeni na druge lokacije. To pitanje nije samo administrativno, nego i simboličko, jer pokazuje koliko je u državnim sistemima važno razlikovati lično korištenje i službenu namjenu nekretnine.
Šta tvrdi izvor iz Vlade Srbije
Prema informacijama koje je objavio Nova.rs, anonimni izvor iz Vlade Srbije tvrdi da bi sadašnji korisnici pojedinih državnih vila mogli biti preseljeni kada budu izabrani novi nosioci najviših državnih funkcija. U tom scenariju, Aleksandar Vučić, Ana Brnabić i Tomislav Nikolić trebali bi napustiti objekte koje koriste nakon odgovarajućih promjena u državnom rukovodstvu.
Prema toj tvrdnji, prvi i najjednostavniji ishod bio bi povratak u privatne stanove i kuće. Međutim, izvor navodi i mogućnost drugačijeg rješenja ukoliko sigurnosne službe procijene da bi takav povratak mogao predstavljati rizik. U tom slučaju bivšim funkcionerima mogla bi biti osigurana druga, zaštićena lokacija, a povratak u privatne nekretnine uslijedio bi tek nakon sigurnosne procjene.
Važno je, međutim, da se te informacije i dalje vode kao navodi izvora, a ne kao konačna odluka države. U javnim temama ovog tipa razlika između spekulacije i formalno potvrđenog rješenja često je presudna, posebno kada su u pitanju objekti pod posebnom zaštitom i režimom korištenja.
Upravo ta neizvjesnost čini priču složenijom od obične informacije o preseljenju. Ona otvara šire pitanje kako država upravlja reprezentativnim prostorima, ko ima pravo da ih koristi i kada se to pravo gasi. To je tema koja se u Srbiji povremeno vraća u javni fokus, naročito u trenucima političkih promjena.
Jovankina vila kao najvidljiviji primjer
Jedna od nekretnina koja je u središtu pažnje jeste takozvana Jovankina vila na Dedinju, u Bulevaru kneza Aleksandra Karađorđevića 75. Prema dostupnim podacima iz teksta, riječ je o objektu površine približno 750 kvadratnih metara. Ana Brnabić uselila se u vilu u novembru 2020. godine, dok je bila predsjednica Vlade Srbije.
U tom objektu boravi sa svojom partnericom Milicom Đurđić. Posebnu pažnju javnosti izazvala je činjenica da Brnabić nije napustila vilu ni nakon što je u martu 2024. godine prestala biti premijerka i preuzela funkciju predsjednice Narodne skupštine. To je otvorilo dodatna pitanja o tome kako se u praksi tumači status državnih rezidencija kada dođe do promjene funkcije njihovog korisnika.
Prema pisanju Nova.rs, nekoliko mjeseci nakon toga Vlada Srbije je u julu 2024. godine usvojila izmjene uredbe kojima je Jovankina vila izgubila raniji status rezidencije i postala reprezentativni objekat namijenjen predsjedniku Narodne skupštine. Taj potez je praktično omogućio da objekat ostane vezan za funkciju koju je Brnabić tada obavljala.
To znači da budućnost ove vile ne zavisi samo od završetka jednog mandata, nego i od narednih odluka institucija o tome kakav će status objekat imati. U praksi, svaki novi pravni ili administrativni potez može promijeniti način korištenja zgrade, ali i odgovoriti na pitanje ko uopšte ima pravo da u njoj ostane.
Zato ova tema prevazilazi okvir jedne adrese na Dedinju. Ona pokazuje koliko su službene rezidencije povezane s politikom, ali i koliko je svaka promjena vlasti zapravo promjena u sistemu korištenja državne imovine. U takvim okolnostima, čak i obična administrativna odluka dobija snažnu političku težinu.
Za sada ostaje da se prati kako će nadležne institucije postupiti prema objektima koji su godinama imali posebnu ulogu u protokolu i državnom predstavljanju. Prema navodima objavljenim u tekstu, nijedan od spomenutih slučajeva nije isti, jer svaka vila ima vlastitu namjenu, historiju i pravni okvir korištenja.
