Postoje određeni običaji ali i vjerski propisi pri spremanju za velike praznike poput Božića ili Vaskrsa. Ipak, nekada ljudi znaju ostati zbunjeni pravilima, ili ih tumače na svoj način, te su se zbog toga odlučili javiti sveštenici i razjasniti barem neka od brojnih pitanja.
Svećenici u korizmenom vremenu smatraju teškim prijestupom davanje pretjeranih komplimenata na račun tjelesnog izgleda.
Mnoge obitelji nastavljaju s tradicijom velike gozbe, kao što su to činili njihovi preci, ne obazirući se na postovanje posta. Svećenstvo pak zauzima čvrst stav da je razboritije suzdržati se od slavlja i umjesto toga poticati druge (osobito goste) da se pridržavaju crkvenih propisa o postu u značajnijim vjerskim prigodama.
Tijekom četiriju velikih posta, a to su Božićni, Uskrsni, Petrovski i Gospini, slavljeničko jelo obvezno je postiti. Slično, čak iu danima izvan razdoblja posta, ako slavlje padne u srijedu ili petak, objed mora biti posni.
Malo je poznata činjenica da je za vrijeme “neuredne” nedjelje, a to su nedjelje nakon Velike korizme, mrsni stol obavezan čak i ako pada u srijedu ili petak jer se u to vrijeme ukida post.
Prema opisu u crkvenom kalendaru, smatra se teškim prijestupom pripremati jelo puno masnoće s namjerom primanja blagoslova tijekom razdoblja posta. U tom slučaju preporučljivo je potpuno se suzdržati od pripreme takvog obroka.
Crkveni kalendar propisuje da je prikladnije suzdržati se od slavlja i umjesto toga izazvati javnu pobunu, potencijalno navodeći druge, poput gostiju, da počine grijeh suzdržavanja od hrane tijekom značajnog blagdana koji je crkva odredila kao vrijeme za post.
Tijekom dana slavlja, kada se posti, neki se pojedinci odluče “ponuditi” ribu i drugu posnu hranu na stol, a kasnije poslužiti masna jela, što je postupak koji se smatra nedopustivim. Svećenici navode da je ovakvo ponašanje licemjerno i nedostojno kršćanina, Srbina i pravoslavca, pogotovo kada je moguće pripremiti ručak od ribe i posne hrane koji je još ukusniji i isplativiji.
Pripremajući se za veliki kršćanski blagdan, vjernici drže razdoblje posta. Tijekom tog vremena, oni se bave molitvom i pročišćavaju svoje fizičko i duhovno ja držeći se stroge dijete, čineći djela dobrote i njegujući optimistične stavove.
Obdržavanje Božićnog posta je razdoblje od 40 dana koje je manje rigorozno od Uskrsnog posta. Post se sastoji od dva aspekta, jednog fizičkog i drugog duhovnog, a oba aspekta su jednako značajna, s tim da je jedan neodvojiv od drugog.
Pravoslavni vjernici poste uzdržavanjem od konzumiranja hrane i pića životinjskog podrijetla, što uključuje meso, mlijeko, jaja i životinjsku mast. Ova praksa traje 40 dana, zaključno s Božićem.
Kako bi slijedili strogi režim posta, uobičajeno je da pojedinci konzumiraju vodu samo određenim danima, točnije srijedom i petkom. Međutim, ostalim danima u tjednu, poput ponedjeljka, utorka i četvrtka, dozvoljeno je konzumiranje ulja i vina. Dodatno, subotom i nedjeljom pristaše uz obroke mogu konzumirati i ribu.
