U danasnjem clanku Vam donosimo sve o obeležavaju praznika Blaga ili Blažena Marija. Ova svetiteljka je cenena i proćitajte  više……

Na dan 4. avgusta, Srpska pravoslavna crkva i vernici obeležavaju praznik posvećen Blagoj Mariji, poznatoj i kao Marija Magdalena. Iako se ovaj dan ne slavi kao crveno slovo u kalendaru, u srpskoj narodnoj tradiciji zauzima posebno mesto, naročito među ženama. Blaga Marija je svetiteljka kojoj se žene tradicionalno mole za zaštitu, zdravlje i ispunjenje želja, a uz nju se vezuju brojni običaji, verovanja i legende.

Marija Magdalena je istorijska ličnost iz Novog zaveta, a ime je dobila po gradu Magdali u blizini Galilejskog jezera. U jevanđeljima se pominje 12 puta, što je više nego bilo koja druga žena, osim same Bogorodice. Prema predanju, Isus je iz nje isterao “sedam zlih duhova”, što se tumači kao duhovno isceljenje, nakon čega mu se pridružila kao verna sledbenica. Pratila ga je tokom propovedanja, bila prisutna prilikom njegovog raspeća, a bila je i prva osoba kojoj se Isus javio nakon vaskrsenja.

Njena uloga nije ostala samo u granicama religijskog teksta – s vremenom je postala simbol vernosti, pokajanja, duhovne snage i ženske mudrosti. U hrišćanskoj tradiciji, posebno u istočnom hrišćanstvu, Marija Magdalena nikada nije bila prikazana kao grešnica, kako je to kasnije uveo papa Grgur I u šestom veku, već kao sveta žena i ravnoapostolna, što znači da je imala isti značaj kao apostoli.

Narodna tradicija u Srbiji ovu svetiteljku poistovećuje sa Blagom Marijom, sestrom Svetog Ilije Gromovnika. Upravo zato postoji verovanje da kada dođe njen dan, priroda može da pokaže svoju silinu – očekuju se grmljavina, kiša i grad. Ljudi to tumače kao razgovor između brata i sestre. Iako praznik nije crveno slovo, narod ga poštuje kao da jeste. Na taj dan se ne radi ni u kući ni u polju, ne pere se veš, ne kuva se, ne obavlja se nikakav težak fizički posao. Umesto toga, dom se odmara, a ljudi se okreću duhovnosti i molitvi.

Posebno su zanimljiva verovanja povezana sa željama. Naime, postoji običaj da žene tog dana zapale sveću u crkvi i tiho, u sebi, izgovore želju. Veruje se da će je Blaga Marija uslišiti, naročito ako je osoba iskrena i ako živi pošteno i bogougodno. Ovaj običaj je duboko ukorenjen u narodnu svest i prenosi se s kolena na koleno, kao čin duhovnog oslobađanja i nade.

Postoje i pesme i predanja koje potvrđuju duboku ukorenjenost Blage Marije u narodnu kulturu. Jedna od poznatijih izreka kaže:
„Ognjem prži Ognjena Marija,
Gromom bije Gromovnik Ilija,
Mirom miri Mirnosna Marija.“

Ove stihove ljudi i danas ponavljaju u narodu, tumačeći ih kao opis moći i osobina tri važne svetiteljke – Ognjene Marije, Ilije Gromovnika i Blage Marije.

U nekim krajevima Srbije se smatra da žena na Blagu Mariju ne treba da pere kosu, da koristi makaze, iglu ili konac, jer sve to može „odneti blagost“ iz kuće. Takođe se veruje da trudnice i žene koje doje tog dana posebno treba da se mole, jer će svetiteljka posebno štititi majke i decu.

Ono što je možda najvrednije jeste simbolika koju Blaga Marija nosi – nežna, tiha zaštitnica, ali i snažna žena koja je bila među prvima koje su razumele i pratile Isusa. Ona je svetiteljka koja ne traži velike rituale, već čistu dušu i otvoreno srce.

U savremenom društvu, kada se mnogi običaji zaboravljaju, praznici poput Blage Marije podsećaju nas na važnost korena, predanja i skromne vere koja se izražava kroz molitvu i poštovanje. Bilo da se tog dana pomolimo, odmorimo ili samo setimo poruke koju je ova svetiteljka nosila – da je moguće biti duhovno snažan i uprkos životnim nedaćama ostati veran, praznik ima svoje posebno mesto.

Zato se i danas, iako u tišini, širom Srbije pali sveća i uputi želja – jer, kako kažu vernici, Blaga Marija čuje tišinu bolje od ijednog glasa

Preporučujemo

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here