Da li ćete dobiti dječaka ili djevojčicu? – Pitanje koje zanima mnoge parove, često dovodeći do raznih nagađanja i vjerovanja. Mnogi se okrenu horoskopima, godišnjim dobima, pa čak i starim običajima, nadajući se da će naći odgovor. Međutim, prava istina leži u genetici, koja jasno objašnjava kako se pol djeteta određuje. Prema Anelu Zorlaku, magistaru genetike, pol bebe nije stvar slučajnosti, već je rezultat specifičnih genetskih procesa.
Kako se određuje pol?
- Pol svakog čovjeka je određen polnim hromozomima. Žene poseduju dva X hromozoma (XX), dok muškarci imaju jedan X i jedan Y hromozom (XY). Ovi hromozomi nose različite brojeve i skupove gena. Na X hromozomu nalazi se oko 1000 gena, dok Y hromozom sadrži samo nekoliko desetina gena. Međutim, većina tih gena nije direktno povezana sa određivanjem pola, već se proces bazira na prisutnosti “Sry” gena.
Sry gen se nalazi isključivo na Y hromozomu i ključan je za razlikovanje spola. Naime, kada se ovaj gen aktivira u ranoj fazi embrionalnog razvoja, on pokreće proces formiranja testisa. Ukoliko ovaj gen nije prisutan, razvijaju se jajnici, što dovodi do formiranja ženske spolne karakteristike.
Prvi signali razvoja spola
- Već do šeste sedmice gestacije, polne diferencijacije su primetne u embrionu. U tom periodu, razvijaju se testisi ili jajnici, zavisno od hromozoma koji nosi spermatozoid koji je oplodio jajnu ćeliju. Ako spermatozoid nosi X hromozom, beba će biti djevojčica (XX), dok ako nosi Y hromozom, beba će biti dječak (XY).
Ovaj proces jasno pokazuje da je pol bebe već odlučen u trenutku oplodnje, i to genetski, putem kombinacije X i Y hromozoma.
Genetika vs. “Slučajnost”
- Mnogi se pitaju koliko zapravo genetika utiče na ovo, a koliko je sve “slučajnost”. Iako se često spominju različita vjerovanja i teorije o tome koji je najbolji trenutak za začeće ako želite određen pol, odgovori na ova pitanja su vrlo jednostavni – proces je genetski predodređen. Muškarci proizvode dvije vrste gameta – X i Y, dok žene proizvode samo jedan tip gamete – X. Pol bebe zavisi od toga koji spermatozoid oplodi jajnu ćeliju. Vjerovatnoća da spermatozoid koji oplodi jajnu ćeliju bude X ili Y je jednaka – što znači da nema nikakve prednosti za jedan tip hromozoma u odnosu na drugi.
Ovaj genetski proces, dakle, nije stvar slučajnosti, već je jasno utvrđeno da je genetski sastav sperme ključan za određivanje spola djeteta.
Zaključak
Iako različita vjerovanja, običaji i popularna mišljenja pokušavaju da objasne kako se pol djeteta može predvidjeti ili čak uticati na njega, stvarnost je mnogo jednostavnija i bazira se na genetici. Pol bebe je rezultat spajanja gameta – sperme i jajne ćelije, pri čemu vrsta hromozoma (X ili Y) koji se prenosi kroz spermatozoid određuje hoće li beba biti dječak ili djevojčica.
- Zbog ovog genetskog sistema, genetika igra glavnu ulogu, a “slučajnost” igra minimalnu,jer šanse da se dobije određeni pol su ravnomerne. Nema magije ni predrasuda – samo nauka.
BONUS TEKST
Mozak je svakako najvažniji organ u ljudskom tijelu, odgovoran za nadgledanje svih telesnih procesa, pa je očuvanje njegovih funkcija, naročito pamćenja, ključno za naš svakodnevni život. Jedan od najboljih načina za održavanje zdravlja mozga i poboljšanje pamćenja jeste redovno angažovanje uma kroz različite kognitivne aktivnosti. Vladeta Jerotić, ugledni srpski naučnik, naglašava da bi svakodnevno učenje novih pesama ili molitvi moglo biti korisno za oštrinu uma, jer podstiče stalno sticanje novih veština i znanja.
- Međutim, pored mentalne aktivnosti, pravilna ishrana igra ključnu ulogu u očuvanju optimalnih funkcija mozga. Masne ribe poput lososa, skuše, tunjevine i haringe, koje su bogate omega-3 masnim kiselinama, dokazano poboljšavaju kognitivne funkcije i smanjuju rizik od razvoja demencije.
Omega-3 masne kiseline su ključne za zdravlje ćelijskih membrana jer pomažu održavanju njihovog integriteta i fluidnosti, što je od esencijalnog značaja za optimalnu funkciju mozga. Ove masne kiseline poboljšavaju komunikaciju između neurona, efikasnost sinaptičkih veza i povećavaju sintezu neurotransmitera koji igraju važnu ulogu u raspoloženju i kogniciji
