Jutro je najvažniji period dana – ono određuje našu energiju, koncentraciju i način na koji će tijelo funkcionisati do kraja dana. Saznajte više u nastavku teksta…
Ipak, u žurbi i zbog svakodnevnih obaveza, mnogi ljudi imaju naviku da preskoče doručak. Iako se na prvi pogled čini da time ne gubimo ništa, stručnjaci upozoravaju da ova navika može imati ozbiljne posljedice po zdravlje, naročito kada je riječ o metabolizmu i tjelesnoj težini.
Dijabetolog i endokrinolog dr Luiza Napiorkovska ističe da preskakanje doručka nije nimalo bezazleno. Kada organizam ostane bez prvog obroka, dolazi do poremećaja u regulaciji šećera u krvi. Naime, tada raste koncentracija insulina, a to vodi ka pogoršanju insulinske rezistencije, stanja koje otežava pravilno korišćenje glukoze u organizmu. Rezultat je taloženje masnog tkiva oko stomaka, poznatog i kao abdominalna gojaznost – jednog od najvećih faktora rizika za kardiovaskularne bolesti i dijabetes tipa 2
- Osim estetskog problema, masne naslage na stomaku posebno su opasne jer remete rad unutrašnjih organa. Stručnjaci ističu da su djeca i tinejdžeri posebno osjetljivi na posljedice preskakanja doručka. U njihovom uzrastu, kada je metabolizam još u razvoju, jutarnji obrok je ključan za pravilno funkcionisanje, rast i koncentraciju. Djeca koja redovno doručkuju imaju bolje rezultate u školi, stabilniji nivo energije i manju sklonost ka gojaznosti.
- Insulinska rezistencija, kao stanje, može nastati iz različitih razloga – od gojaznosti i fizičke neaktivnosti pa sve do određenih bolesti poput Kušingovog sindroma ili hemohromatoze. Međutim, navike u ishrani igraju ključnu ulogu u tome koliko brzo i koliko ozbiljno će se razviti. Upravo zato stručnjaci naglašavaju: preskakanje doručka nije bezazleno čak ni kod odraslih osoba.
Velika studija iz 2015. godine, objavljena u uglednom časopisu Diabetes Care, potvrdila je ove tvrdnje. U istraživanju je pokazano da pacijenti sa dijabetesom tipa 2 koji preskaču doručak imaju značajno veće skokove glukoze u krvi tokom dana. Ti nagli skokovi dodatno iscrpljuju organizam, povećavaju rizik od komplikacija i ubrzavaju propadanje funkcije beta ćelija u pankreasu.
- Ove nalaze potvrdila je i prof. Danijela Jakubović sa Univerziteta u Tel Avivu, koja naglašava da preskakanje doručka kod oboljelih od dijabetesa ne samo da destabilizuje nivo šećera u krvi, već i dugoročno pogoršava stanje. Beta ćelije, koje proizvode insulin, gube svoju funkcionalnost, pa bolest brže napreduje i postaje teže kontrolisati.
Ali rizici se ne odnose samo na dijabetičare. Kod zdravih odraslih osoba, preskakanje doručka povezuje se sa povećanim rizikom od srčanih bolesti, gojaznosti i metaboličkog sindroma. Takođe, osobe koje ne doručkuju češće osjećaju umor, nervozu i probleme s koncentracijom tokom dana. Organizam tada traži energiju kroz brze izvore šećera, pa se javlja pojačana želja za slatkišima i grickalicama, što dodatno opterećuje metabolizam.
- Stručnjaci savjetuju da doručak ne mora biti obilan, ali bi trebalo da bude uravnotežen i bogat nutrijentima. Idealna kombinacija uključuje proteine (jaja, jogurt, mlijeko), zdrave masti (orašasti plodovi, avokado) i složene ugljene hidrate (integralni hljeb, ovsene pahuljice, voće). Takav obrok daje tijelu energiju, stabilizuje nivo šećera u krvi i smanjuje rizik od prejedanja u kasnijim satima.
U suštini, doručak je mnogo više od jutarnjeg obroka – on je ključni regulator našeg metabolizma i zdravlja. Preskočiti ga znači staviti tijelo u stanje stresa, koje može pokrenuti lanac problema: od insulinske rezistencije i gojaznosti do povećanog rizika za hronične bolesti.
