U zimskom periodu, kada temperature opadaju i više vremena provodimo u zatvorenim prostorima, dolazi do značajnog porasta broja virusa koji izazivaju respiratorne infekcije. Među tim virusima, gripa predstavlja jednu od najčešćih i najopasnijih bolesti, često uzrokujući prave epidemije. Ova bolest pogađa različite starosne grupe, ali su najugroženije mlađa djeca, starije osobe i ljudi sa hroničnim bolestima.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje “Milan Jovanović Batut”, u Srbiji je nedavno zabilježeno gotovo 5.000 slučajeva gripe. Najveća učestalost infekcije primijećena je među djecom mlađom od četiri godine, kao i djecom uzrasta od pet do četrnaest godina. Ipak, odrasli takođe nisu pošteđeni, posebno oni koji već imaju zdravstvene probleme. Kako bi se spriječilo dalje širenje virusa, uvedene su brojne preventivne mjere, uključujući zabranu posjeta hospitaliziranim pacijentima u mnogim bolnicama.
Simptomi i komplikacije gripe
Gripa je bolest koja se može manifestirati kroz različite simptome. Početak bolesti često je nagao, s naglim porastom tjelesne temperature koja može dostići i do 40°C. Među najčešćim simptomima nalaze se glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, uporan suhi kašalj, nelagoda u grlu, curenje nosa i opšta slabost. U nekim slučajevima, simptomi mogu biti blaži, što često dovodi do podcjenjivanja ozbiljnosti bolesti. Ovakvo ponašanje doprinosi daljem širenju virusa.
Dr. Šefadil Spahić, direktor Zavoda za javno zdravlje “Novi Pazar”, ukazao je na povećan broj uzoraka testiranih na virus gripe. Prema njegovim riječima, najčešće se otkriva virus tipa A, pri čemu soj AH1 prednjači. On takođe upozorava na opasnost od superinfekcija – stanja kada se bakterijska infekcija razvija uz gripu, što može znatno pogoršati stanje pacijenta.
Prevencija kao ključna mjera
Kako bi se smanjio rizik od obolijevanja i daljeg širenja virusa, neophodno je primijeniti preventivne strategije. Među najvažnijim mjerama istaknuto je:
- Izbjegavanje zatvorenih i prepunih prostora – mjesta s velikim brojem ljudi pogodna su za prijenos virusa.
- Praktikovanje dobre higijene ruku – redovno pranje ruku sapunom i toplom vodom može znatno smanjiti rizik od zaraze.
- Jačanje imunološkog sistema – pravilna ishrana bogata vitaminima, unos tekućine i dovoljno sna mogu ojačati odbrambeni mehanizam tijela.
- Izolacija zaraženih osoba – oboljeli bi trebali ostati kod kuće kako bi spriječili širenje virusa.
Osim navedenih mjera, poseban naglasak stavljen je na cijepljenje protiv gripe, koje je najefikasnija preventivna mjera. Dr. Ivana Begović Lazarević, epidemiolog iz Beograda, istaknula je da je podtip AH1 trenutno dominantan. Cijepljenje je posebno preporučeno osobama s hroničnim bolestima, starijima i zdravstvenim radnicima, ali može koristiti i široj populaciji.
Pravilno liječenje gripe
Kod liječenja gripe, ključno je prepoznati simptome na vrijeme i odgovarajuće reagirati. Dr. Begović Lazarević naglašava da je za liječenje gripe važno:
- Obezbijediti dovoljno odmora.
- Unositi puno tekućine kako bi se spriječila dehidracija.
- Koristiti lijekove za snižavanje temperature i ublažavanje bolova, poput analgetika.
Važno je napomenuti da se antibiotici ne koriste za liječenje gripe jer je uzrokuje virus, a ne bakterija. Antibiotici su potrebni samo u slučaju sekundarnih bakterijskih infekcija, što treba procijeniti isključivo ljekar.
Važnost pravovremenog cijepljenja
Cijepljenje protiv gripe treba obaviti prije početka sezone, jer je imunološkom sistemu potrebno oko dvije sedmice da razvije zaštitu. Iako nije obavezno za sve, preporučuje se posebno ugroženim grupama. Za one koji se nisu vakcinisali, vrijeme za reakciju je ograničeno, što epidemiolozi opisuju kao “minutu do 12”. U svjetlu povećanog broja slučajeva gripe, odgovorno ponašanje prema sebi i drugima ključno je za suzbijanje epidemije. Higijena, prevencija i pravovremeno liječenje osnovni su koraci u zaštiti zdravlja. Budimo svjesni da zdravlje nije samo individualna odgovornost, već i obaveza prema zajednici. Pravovremenim i dosljednim mjerama možemo smanjiti širenje gripe i zaštititi najugroženije među nama.
