U današnjem članku govorićemo o problemu sa kojim se mnogi suočavaju nakon ljeta i prelaska u hladnije dane o pojavi vlage i plesni u domovima. Ljeto je, prema mišljenju mnogih, proletjelo brže nego što smo očekivali, a sa dolaskom jeseni počinjemo zatvarati prozore kako bismo se zaštitili od hladnijeg vazduha.
- Međutim, time nesvjesno smanjujemo protok svježeg zraka, a kombinacija vlažnog ljeta, toplijih zima i slabe cirkulacije u prostorijama stvara idealne uslove za razvoj vlage i plesni. Ovi neželjeni gosti najčešće se pojavljuju na zidovima i plafonima, u kupatilima ili u mračnim i zatvorenim mjestima poput ormarića, pa je važno znati kako ih spriječiti prije nego što postanu ozbiljan problem.
Najbolji način da se izborite sa plesni i vlagom jeste da ih spriječite da se uopšte razviju. Iako ne možemo kontrolisati vremenske prilike, imamo mogućnost da upravljamo onim što se dešava unutar naših domova. Prvi i osnovni korak je da pokušamo smanjiti količinu vlage koja ulazi u kuću. To znači da bi trebalo provjeriti da li je krov oštećen i da li prokišnjava, pregledati pločice, oluke i odvodne cijevi. Ako primijetite oštećenja, neophodno je da ih popravite na vrijeme, jer svaka kap vode koja prodre u unutrašnjost može vremenom izazvati veću štetu. Takođe, prozori i vrata treba da budu dobro zatvoreni i zaštićeni zaptivkama koje sprečavaju ulazak hladnog i vlažnog vazduha spolja.
Jedan od ključnih faktora u borbi protiv vlage jeste ventilacija. Protok vazduha kroz prostorije pomaže da se vlaga ne zadržava. Preporučuje se otvaranje prozora kad god je to moguće, naročito ujutro ili tokom dana, kako bi svjež zrak ušao i zamijenio ustajali. Ovo je posebno važno u prostorijama u kojima se najčešće stvaraju kondenzacija i para – kuhinjama i kupatilima. Ako prirodno provjetravanje nije dovoljno, razmislite o ugradnji ventilacionih sistema ili barem manjih ventilatora koji će pospješiti cirkulaciju.
Još jedna česta greška je sušenje veša unutar prostorija. Iako se to čini praktičnim, posebno u hladnijim mjesecima, na taj način se znatno povećava vlažnost zraka. Ako ste primorani da sušite veš unutra, dobro je koristiti uređaj za odvlaživanje koji ima režim prilagođen sušenju veša. Još bolja opcija je kupovina sušilice sa toplotnom pumpom i kondenzatorom, jer takvi modeli ne vraćaju vlažan vazduh nazad u prostoriju, već ga skupljaju u rezervoar. Istina je da su skuplji, ali predstavljaju dugoročnu investiciju koja može značajno smanjiti vlagu u kući. Ako to nije opcija, moguće je provjeriti da li se postojeća sušilica može opremiti setom koji odvodi vlagu direktno napolje.
- Posebnu pažnju zaslužuje kupatilo, prostorija gdje je vlaga gotovo stalno prisutna. Tu se preporučuje postavljanje ventilacionog ventilatora koji će ukloniti višak pare nastale tokom tuširanja. Ako imate vešeraj i koristite ventilacionu sušilicu, i tamo je korisno instalirati ventilator. Na ovaj način prostor ostaje suh, što značajno umanjuje rizik od pojave plesni.
Kod grijanja i hlađenja doma takođe treba donositi promišljene odluke. Na primjer, plinski grijači bez dimnjaka oslobađaju vlagu u vazduh, pa njihovo korištenje može pogoršati situaciju. S druge strane, preveliko rashlađivanje prostorija tokom vrelih dana, kada klima uređaj radi na minimalnoj temperaturi, može dovesti do kondenzacije na zidovima i prozorima. Zato je važno pronaći balans i podesiti uređaje na optimalne vrijednosti koje neće stvarati dodatnu vlagu.
Ne smijemo zaboraviti ni na redovno čišćenje doma. Plesan se hrani organskim materijama poput prašine, mrtvih ćelija kože ili dlaka kućnih ljubimaca. Ako se površine rijetko brišu, a tepisi i podovi ne usisavaju, stvara se plodno tlo za njen razvoj. Zato redovno održavanje čistoće – brisanje prašine, usisavanje i čišćenje svih uglova – može biti jednostavna, ali efikasna mjera prevencije.
Sprječavanje vlage i plesni ne zahtijeva uvijek skupe i komplikovane metode. Najčešće je riječ o malim, ali dosljednim navikama koje čine veliku razliku. Otvoreni prozori, pravilno održavanje krova i odvoda, korištenje odgovarajućih uređaja i pažnja posvećena higijeni doma – sve to zajedno čini da prostor ostane zdrav i prijatan za život. Plesan i vlaga nisu samo estetski problem, već i rizik za zdravlje, jer mogu izazvati alergije, respiratorne tegobe i pogoršati stanje kod osoba sa astmom. Upravo zato prevencija treba da postane svakodnevna praksa, a ne privremeno rješenje.
Ako se ovi savjeti primijene na vrijeme, moguće je stvoriti dom koji je otporan na vlagu i u kojem se osjećamo sigurno. Time se ne čuva samo izgled zidova i plafona, već i naše zdravlje, kao i dugotrajna vrijednost doma.
