U današnjem članku govorićemo o ubodima insekata, posebno o onima koji dolaze od pčela, osa i stršljenova. Iako većina ljudi nakon uboda osjeti samo lokalnu reakciju, postoje situacije u kojima posljedice mogu biti mnogo ozbiljnije.

- To se naročito odnosi na osobe koje su alergične, jer čak i jedan ubod može izazvati burnu i opasnu reakciju organizma. Kada je riječ o stršljenovima, rizik je još veći – jedan ubod može biti dovoljan da pokrene ozbiljne zdravstvene komplikacije, a napad čitavog roja može završiti smrtonosno ako se ne reaguje na vrijeme. Zbog toga stručnjaci svake godine, naročito pred početak ljeta, apeluju na oprez tokom boravka u prirodi.
Stručnjaci objašnjavaju da upravo u ovom periodu stršljenovi započinju sezonu i formiranje svojih gnijezda. Tokom ljeta ta gnijezda postaju potpuno razvijena, a u njima se može nalaziti od nekoliko stotina pa sve do hiljadu jedinki. Najčešće su smještena na sunčanim i teško dostupnim mjestima, pa ljudi često nisu ni svjesni njihovog prisustva dok se ne nađu u blizini. Upravo ta skrivenost dodatno povećava rizik, jer iznenadan kontakt sa gnijezdom gotovo sigurno izaziva agresivnu reakciju insekata.
Posebna opasnost leži u njihovom načinu komunikacije. Kada stršljen ubode, on ispušta feromone – hemijske signale koji upozoravaju druge pripadnike roja i pozivaju ih u napad. To znači da ubod samo jednog insekta u svega nekoliko sekundi može dovesti do situacije u kojoj osobu napada čitav roj. Višestruki ubodi tada postaju izuzetno rizični jer mogu dovesti do anafilaktičkog šoka, pa i do smrtnog ishoda kod onih koji su osjetljiviji ili imaju oslabljen imunitet.
Sam ubod stršljena izaziva snažniji bol nego ubod pčele ili ose, jer posjeduje jaču i veću žaoku. Tipični simptomi uključuju otok, svrab, crvenilo i intenzivan bol na mjestu uboda. Kod osoba sklonih alergijama, simptomi se mogu proširiti i postati mnogo ozbiljniji – dolazi do otežanog disanja, oticanja grla i jezika, naglog pada krvnog pritiska, pa čak i do zastoja srca ukoliko se ne pruži hitna medicinska pomoć. Podaci pokazuju da je broj smrtnih slučajeva uzrokovanih ubodima stršljenova veći od onih izazvanih ujedom zmija, što dovoljno govori o njihovoj potencijalnoj opasnosti.
- U slučaju uboda, najvažnije je brzo reagovati. Preporučuje se da osoba odmah uzme antihistaminike kako bi se ublažila i zaustavila alergijska reakcija. Hladni oblozi na mjestu uboda mogu smanjiti bol i otok. Međutim, ukoliko se pojave ozbiljniji simptomi poput gušenja ili vrtoglavice, potrebno je što hitnije potražiti stručnu medicinsku pomoć. Upravo brzina reakcije može napraviti razliku između potpunog oporavka i ozbiljnih komplikacija.
- Treba naglasiti da stršljenovi ne napadaju bez razloga. Njihova priroda je takva da postaju agresivni samo kada osjete da je njihovo leglo ugroženo. Njihova kolonija funkcioniše poput organizovanog sistema – postoje “stražari” koji patroliraju oko gnijezda i posmatraju okolinu. Kada procijene da prijeti opasnost, odmah alarmiraju ostatak roja, a napad slijedi vrlo brzo i koordinisano. Upravo ta spremnost na odbranu čini ih posebno opasnima u blizini naselja.
Za razliku od zmija koje uglavnom izbjegavaju ljude i povlače se kad osjete prisustvo čovjeka, stršljenovi su spremni da krenu u napad kako bi zaštitili svoje potomstvo. Njihova odbrambena reakcija je brza i dobro organizovana, zbog čega mogu predstavljati veliku prijetnju ljudima koji se nađu u njihovoj blizini.
Boravak u prirodi tokom ljetnih mjeseci zato zahtijeva dodatni oprez. Ako se uoči gnijezdo stršljenova, nipošto ga ne treba samostalno uklanjati niti ometati. Takvi pokušaji gotovo sigurno izazivaju napad roja, što može dovesti do masovnih uboda. Najbolje i najsigurnije rješenje jeste obratiti se stručnim službama koje posjeduju zaštitnu opremu i iskustvo u uklanjanju ovih opasnih insekata. Samo profesionalnim pristupom može se spriječiti situacija koja bi ugrozila ljudsko zdravlje.
Samostalni pokušaji uklanjanja gnijezda nisu preporučljivi jer rizik od napada značajno raste. Stručne ekipe koriste posebne metode, zaštitna odijela i sredstva kako bi bezbjedno neutralisale gnijezdo i smanjile opasnost za ljude u okolini. Upravo zbog toga je edukacija stanovništva i podizanje svijesti o rizicima od ključnog značaja.
Na kraju, može se reći da su prevencija i informisanost najvažniji elementi u zaštiti od stršljenova i njihovih uboda. Poštovanjem prirode, izbjegavanjem nepotrebnog rizika i pravovremenim reagovanjem moguće je izbjeći najteže posljedice. Ljudi često zaborave da, iako mali, ovi insekti posjeduju moćan odbrambeni sistem koji se ne smije potcijeniti. Zbog toga je svijest o njihovoj prisutnosti i potencijalnoj opasnosti ono što može spasiti život i omogućiti siguran boravak u prirodi.