- On je bio radnik, sada je Bivši radnik u dečjem vrtiću, opisan kao “jedan od najgorih ped0fila u istoriji Australije, pa i šire”. Njegovo ime je javnosti odavno poznato, njegovo ime je Ešli Pol Grifit (47), i kako znamo osuđen je na doživotnu kaznu zatvora zbog stotina užasnih sek.sualnih zločina počinjenih tokom skoro dve decenije.
Grifit je priznao krivicu za 307 sek.sualnih zločina, uključujući 28 slučajeva siIovanja, kaže da je sve to bilo izemđu određenog perioda počinjenih između 2003. i 2022. godine nad 73 žrtve, koje su uglavnom bile male devojčice uzrasta od jedne do sedam godina, dok je najmlađa kako sam priznaje imala samo 12 meseci. Više u nastavku:
BONUS:
Funkcija se često naziva “obrada informacija” zbog raširene upotrebe računalne metafore. Živčane stanice obično se povezuju kroz sinapse, koje uključuju prazninu koja sprječava izravan kontakt između stanica, omogućujući im da komuniciraju razmjenom kemikalija. Gustu mrežu čine mnoge stanice i njihove grane, stvarajući strukturu “malog svijeta” koja u konačnici čini živčani sustav.
Do sada je prikupljena značajna količina podataka o funkcioniranju živčanih stanica i njihovim načinima razmjene informacija. Bitne za ovaj proces su tehnike snimanja koje prate električnu aktivnost kako unutar živčanih stanica tako i u međuprostorima između njih. Dodatno, provedena su opsežna istraživanja o ulogama različitih regija mozga, a ta istraživanja trenutno brzo napreduju, zahvaljujući sve većoj dostupnosti neinvazivnih metoda za snimanje aktivnosti mozga, poput funkcionalne magnetske rezonancije. Danas se istraživanje mozga ističe kao jedno od najistaknutijih područja znanstvenog istraživanja.
Istraživanje mozga najbolje je opisati kao interdisciplinarno područje. Ne obuhvaća samo biologe i medicinske stručnjake, već uključuje i psihologe, fizičare, računalne znanstvenike, matematičare i filozofe, od kojih svi imaju gotovo jednaku ulogu. Svaka disciplina, sa svojom jedinstvenom stručnošću i vještinama, poboljšava naše razumijevanje funkcije mozga i kako se fiziološki procesi na neuronskoj razini prevode u ponašanje i subjektivna iskustva unutar šireg sustava. Ipak, unatoč obilju znanstvene literature, napretku u metodologijama istraživanja i suradničkom pristupu, ne možemo definitivno tvrditi da potpuno razumijemo funkciju mozga. Temeljna pitanja o tome kako su fizički aspekti (živčane stanice) povezani s psihološkim dimenzijama (ponašanje i iskustvo) ostaju neadekvatno odgovorena.
