U današnjem članku donosimo pregled turističke sezone u Makarskoj, koja je, uprkos pozitivnim statistikama o broju noćenja, donijela brojne izazove lokalnim ugostiteljima.
- Iako je grad zabilježio impresivan broj noćenja, dosegavši milion 5. augusta, situacija u kafićima i restoranima ne odražava tu brojku. Ugostitelji izražavaju nezadovoljstvo, tvrdeći da je ovogodišnja sezona po pitanju potrošnje znatno lošija u poređenju s prethodnim godinama.
Prema riječima brojnih vlasnika i zaposlenika u ugostiteljskim objektima, potrošnja gostiju je smanjena za najmanje 20 posto. Iako su cijene povećavane vrlo oprezno – najčešće tek za 50 centi ili jedan euro – to nije dovelo do povećane zarade. Naprotiv, gosti, posebno oni iz inozemstva, dolaze s manje novca na raspolaganju nego ranije. Uzrok tome mnogi vide u inflaciji i ekonomskoj nesigurnosti u državama iz kojih dolaze.
Jedan zaposlenik iz lokalnog restorana opisao je situaciju slikovito, rekavši da je “špica sezone” trajala svega dva dana. Grad, iako prepun turista tokom dana, u večernjim satima izgleda gotovo prazno. Prema njegovim riječima, čak i u kasnim večernjim satima može se pronaći nekoliko slobodnih parking mjesta – što ranijih godina nije bilo moguće. On ističe i problem preizgrađenosti, zbog čega su plaže prenapučene ležaljkama, a sam prostor za kupače je znatno smanjen.
Značajan broj apartmana zauzimaju vlasnici iz inozemstva i njihova rodbina, koji sve češće odlučuju pripremati obroke kod kuće umjesto odlaska u restorane. Ova promjena ponašanja dodatno pogađa lokalnu gastronomsku ponudu. Pojavljuju se i paradoksi masovnog turizma – na istim plažama zajedno borave oni koji plaćaju luksuzni smještaj i oni koji biraju najjeftinije opcije, ali gotovo svi jednako izbjegavaju restorane.
- Hrvoje Kapulica, vlasnik dva restorana, potvrđuje pad u potrošnji i manjak lojalnih gostiju. Ističe slučaj jednog Njemačkog turista koji je ranije redovno dolazio, ali je otkazao rezervaciju kada je saznao nove cijene. Njemačka kao važno emitivno tržište također bilježi pad kupovne moći, što dodatno pogoršava situaciju. Gosti iz te zemlje više ne odlaze svakodnevno u restorane, već se raspituju za lokacije trgovačkih lanaca poput Lidla i Kauflanda, gdje kupuju kako bi sami pripremali obroke.
- Još jedan od izraženih problema je i pad interesa među mlađom populacijom, koja je prethodnih godina činila značajan dio noćnog života. Ovog ljeta njihov broj je znatno smanjen, što se osjeća u gotovo praznim baštama restorana u večernjim satima.
Manuel Erceg, konobar s višegodišnjim iskustvom, potvrđuje ove navode. Prema njegovim riječima, dok su ranijih sezona kuhali do ponoći i imali barem tri ture večere, sada se kuhinje zatvaraju već oko 22 sata. Gosti često provode dugo vremena proučavajući meni, fotografiraju cijene i detaljno računaju – što govori o značajnoj promjeni u ponašanju i budžetiranju. Nerijetko se događa da uz večeru ne naruče ni piće.
Svoje viđenje situacije podijelio je i Ivan Jezidžić, još jedan vlasnik restorana. Kaže da su cijene ostale na razini prošlog ljeta, ali da je broj gostiju koji se vraćaju u restoran više puta tokom boravka drastično opao. Dok su ranijih sezona pojedini gosti večerali i po četiri puta tokom odmora, sada dolaze tek jednom, uz obrazloženje da im je sve preskupo. On dodaje da je svaka sezona nepredvidiva, ali da je ova među lošijima u posljednje vrijeme.
Zanimljiv je i zaključak većine ugostitelja – dok oni broje gubitke, čini se da najveću korist ove godine imaju trgovački lanci. Redovi ispred supermarketa dugi su i stalni, što govori u prilog tvrdnji da turisti sve više štede, kupuju u marketima i jedu kod kuće.
Iako je broj noćenja značajan i na papiru izgleda kao da je sezona uspješna, realnost s terena govori drugačije. Lokalna gastronomska scena, koja je nekad bila snažan adut Makarske, ove godine trpi ozbiljne gubitke. Turisti su tu, ali troše manje, a mnogi od njih očito mijenjaju navike pod pritiskom ekonomskih okolnosti u vlastitim zemljama.
Na kraju, ostaje pitanje kako će se ovi trendovi odraziti na buduće sezone i hoće li se lokalni ugostitelji uspjeti prilagoditi novim navikama turista. Promjene su očigledne, a izazovi brojni. Makarska više ne može računati samo na broj dolazaka – od sada će sve više značiti koliko gosti zaista potroše.
