iplomatska Ofenziva oko Bosne i Hercegovine: Analitičari Osvjetljavaju Situaciju
Bosna i Hercegovina se trenutno suočava s ozbiljnim međunarodnim izazovima, koji su rezultat diplomatske ofenzive usmjerene prema zemlji. Analitičari navode da je trenutna situacija rezultat stanja koje je zemlju dovelo do tačke pucanja, dok visoki predstavnici i NATO izaslanici nastoje vratiti BiH na Dejtonske okvire.
Umjesto provođenja široko prihvaćenih reformi, domaći lideri su stavili na dnevni red izmjene Izbornog zakona koje se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH. Prijedlog, koji je rezultat stranačkih dogovora, suočava se s velikim poteškoćama i kritikama, te je već osuđen na neuspjeh još prije nego što je došao pred Parlament. Srpska strana traži cjelokupan paket promjena, dok su ustavne promjene, koje su također na stolu, naišle na manjak političke volje i podrške u Parlamentu, s obzirom na potrebu dvotrećinske većine.
Bakir Izetbegović, lider SDA, ističe da su političke stranke zapetljane u interne probleme i međunarodni pritisak, dok Elmedin Konaković iz Naroda i Pravde kritizira politiku stranaka koja se fokusira samo na predstojeće izbore, umjesto na rješavanje ključnih pitanja, uključujući provođenje presuda Europskog suda za ljudska prava i brisanje etničkog prefiksa u izborima.
Američka diplomacija trenutno predvodi najintenzivniju aktivnost od Daytona. Američko Veleposlanstvo je odbacilo prijedloge o izmjenama Izbornog zakona koji bi brisali etnički prefiks u izboru članova Predsjedništva. Američki diplomat James O’Brien, koji je bio ključan u izradi Dejtonskog mirovnog sporazuma, otvoreno je osudio pokušaje izmjena koje bi mogle dovesti do secesije i naglasio da su takvi pokušaji protuustavni. Njegov posjet i poruke upućene bh. vlastima jasno pokazuju američku želju za očuvanjem Dejtonskih postavki.
U isto vrijeme, prisutnost evropskih i NATO zvaničnika u BiH naglašava značaj podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje. Generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg, poziva na očuvanje jedinstva zemlje kao ključnog faktora stabilnosti. Šef mađarske diplomacije, Peter Szijjarto, također je obećao podršku, ali bez dodatnih pritisaka, dok 31 veleposlanik NATO-a dolazi u posjet kao znak snažne podrške.
Analitičari poput Tanje Topić ističu da su pokušaji ubrzanja europskog puta i dodjela kandidatskog statusa pokazali nedostatak motivacije kod domaćih političara, koji su dugi niz godina taoci vlastitih, ponekad suludih politika. Američki i evropski angažman, uprkos trenutnim geopolitičkim prioritetima poput rata u Ukrajini i unutarnjih problema SAD-a, ukazuje na sve veću zabrinutost međunarodne zajednice zbog stanja u BiH.
Stručnjak za međunarodne odnose, Zlatko Hadžidedić, ukazuje na promjene u američkoj politici prema BiH, koja se ranije temeljila na nepromjenjivosti granica, a sada pokazuje znakove fleksibilnosti u odnosu na moguće unutarnje promjene. O’Brienov posjet naglašava potrebu za vraćanjem na prvobitne postavke Dejtonskog sporazuma, iako se ne očekuju spektakularne promjene osim povratka na osnovne principe.
U konačnici, iako međunarodni angažman raste, Bosna i Hercegovina ostaje na rubu prioriteta u globalnoj politici. Analitičari smatraju da će uspjeh u rješavanju unutarnjih pitanja u velikoj mjeri zavisiti od kontinuirane podrške i angažmana međunarodnih aktera, ali i od spremnosti domaćih političara da preuzmu odgovornost za svoje odluke i postupke.
