U današnjem članku govorićemo o tome kako se na jednostavan način možete zaštititi od stršljena, insekata koji ljeti predstavljaju jedan od najvećih problema u dvorištima, voćnjacima i gradskim naseljima.
- Dolaskom toplih dana njihova aktivnost naglo raste, pa se često susrećemo s njihovim zujanjem oko voća, terasa ili čak u neposrednoj blizini naših domova. Iako imaju svoju ulogu u prirodnom lancu, njihova blizina ljudima izaziva strah, a u određenim situacijama može biti i opasna po život.
Borba protiv stršljena predstavlja ozbiljan izazov. Njihovi ubodi mogu izazvati jake bolove, otoke, a kod osoba koje su alergične i po život opasne reakcije. Upravo zbog toga je važno znati kako se pravilno zaštititi, ali i kako postupiti ako se u vašem okruženju pojavi njihovo gnijezdo. Stršljeni se hrane slatkim sokovima iz voća i drveća, što dovodi do značajne štete u voćnjacima, posebno na plodovima poput krušaka ili grožđa. Osim u prirodi, često biraju i ljudske nastambe: tavanice, dimnjake, pa čak i fasade zgrada. Njihov radijus kretanja doseže i do dva kilometra, pa problem nije ograničen samo na jedno dvorište.
Iz jednog gnijezda, od proljeća do jeseni, može se razviti i do 700 jedinki, što objašnjava zašto njihova populacija brzo izmiče kontroli. Zbog nedostatka prirodnih neprijatelja, ljudi su primorani da pribjegavaju različitim metodama. Najčešća i najsigurnija opcija jesu klopke koje se mogu jednostavno napraviti kod kuće. Dovoljna je plastična boca u koju se ulije mješavina soka, sirćeta, vina ili piva. Dodavanjem malo šećera ili komadića mesa, privlačnost klopke se značajno povećava. Kada uđu u bocu, stršljeni gube orijentaciju i više ne uspijevaju pronaći izlaz. Dobra vijest je da pčele ne reaguju na takve mirise, pa nije ugrožena njihova populacija. Klopke treba rasporediti na više mjesta i redovno prazniti kako bi zadržale efikasnost.
- Pored boca, postoje i ljepljive trake obložene ljepkom za miševe koje se kombinuju s mamcima poput mesa ili ribe. One se postavljaju na mjestima gdje stršljeni najčešće prolaze. Iako su efikasne, zahtijevaju strpljenje i redovno obnavljanje mamaca. Nasuprot tome, pokušaji da se gnijezda unište vatrom ili improvizovanim sredstvima izuzetno su opasni. Zabilježeni su brojni slučajevi u kojima su ljudi zadobili teške povrede pokušavajući da spale gnijezdo. Stršljeni u takvim situacijama postaju izuzetno agresivni i napadaju u rojevima, što može imati kobne posljedice. Stoga se ovakve intervencije moraju povjeriti stručnim službama koje posjeduju opremu i znanje.
Jedna od metoda koju ljudi često koriste jeste usmjeravanje mlaza vode pod pritiskom na gnijezdo. Međutim, ova tehnika uglavnom ne daje rezultate jer samo uznemirava insekte, dok gnijezdo ostaje čitavo. Ako gnijezdo uočite tokom zime, tada ga možete ukloniti bez rizika jer ga stršljeni u tom periodu napuštaju. Oni koji se odlučuju na upotrebu insekticida moraju biti naročito oprezni i konsultovati se sa stručnjacima, jer nepravilna primjena može biti jednako opasna kao i sam ubod. Takođe, važno je znati da čak ni pčelarska odjeća ne pruža potpunu zaštitu – ubod stršljena je snažan, prodoran i može se ponoviti više puta.
Prevencija igra ključnu ulogu u smanjenju njihove prisutnosti. Najvažnije je pravilno odlagati hranu i otpatke. Ostatke hrane ne treba ostavljati na otvorenom, a kante za smeće moraju biti zatvorene. Upravo takvi izvori privlače stršljene u blizinu domova, gdje postaju opasni za ljude. Posebno je važno pridržavati se ovih mjera tokom ljeta, kada su najaktivniji.
Uprkos opasnosti, stršljeni imaju i pozitivnu ulogu u ekosistemu jer hrane svoje larve drugim insektima koji često spadaju u štetočine. Na taj način doprinose prirodnoj ravnoteži. Ipak, njihova blizina ljudskim naseljima izaziva strah, pa je najbolje osloniti se na provjerene i sigurne metode. Postavljanje zamki, održavanje higijene i izbjegavanje rizičnih eksperimenata najbolji su načini da se sačuvate od ovih insekata. Ako ipak dođe do susreta sa gnijezdom, najbezbjednije rješenje jeste obratiti se stručnjacima.
U konačnici, stršljeni su insekti koji zaslužuju poštovanje, ali i oprez. Njihova snaga i organizovanost fasciniraju, ali opasnosti koje donose ne smiju se potcijeniti. Čovjek se može zaštititi i mirno uživati u ljetnim danima uz malo znanja, pažnje i pridržavanja provjerenih trikova. Kada naučimo kako da pravilno reagujemo, možemo pronaći balans između suživota s prirodom i zaštite vlastite sigurnosti.
