U današnjem članku govorimo o jednoj temi koja svake godine, s dolaskom toplijih mjeseci, postaje aktualna i izaziva zabrinutost kod mnogih ljudi krpeljima.
- Ovi sitni, ali vrlo uporni paučnjaci predstavljaju prijetnju i ljudima i životinjama jer se lako zakače za kožu ili odjeću, a njihov ugriz često prođe neprimijećen. Njihova slina sadrži tvari koje djeluju kao anestetik, pa trenutak kada se učvrste u kožu ne izaziva bol niti nelagodu. Upravo zbog toga mnogi tek kasnije primijete ugriz, a tada već postoji mogućnost prijenosa ozbiljnih bolesti.
Krpelji su prilagođeni da čekaju svojeg domaćina na vlatima trave, grmovima i niskim granama, gdje strpljivo vrebaju dok netko ne prođe. Kada pronađu pogodnu površinu na tijelu, mogu satima lutati tražeći idealno mjesto za ugriz. Proces učvršćivanja traje desetak minuta, no gotovo uvijek prođe nezapaženo, što ih čini još opasnijima.
Najpoznatija i najčešća bolest u našim krajevima je Lyme borelioza. Riječ je o bakterijskoj infekciji koja, ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme, može izazvati dugotrajne zdravstvene probleme poput bolova u zglobovima, oštećenja živčanog sustava i poremećaja rada srca. Prvi znak infekcije često je karakteristično crvenilo u obliku prstena na mjestu ugriza, poznato i kao erythema migrans.
Druga značajna bolest koju prenose krpelji je krpeljni meningoencefalitis (KME), virusna infekcija koja zahvaća živčani sustav i može imati ozbiljne posljedice, uključujući dugotrajne neurološke smetnje. Osim ovih dviju bolesti, ugriz krpelja može, iako rjeđe, prenijeti i tularemiju, erlihiozu, babeziozu, Q-groznicu ili određene rikecioze.
- U Hrvatskoj postoje tzv. prirodna žarišta. Najčešće se spominju sjeverni i sjeverozapadni dijelovi zemlje, posebice područje između Save i Drave, gdje je virus KME najzastupljeniji. Zagreb i šira kontinentalna regija poznati su pak kao žarište borelioze.Zaštita od krpelja temelji se na preventivi. Ako provodite vrijeme u prirodi, bilo da šetate, planinarite ili radite na polju, potrebno je poduzeti određene mjere.
- Prvo je važno kretati se obilježenim stazama i izbjegavati provlačenje kroz gustu šikaru ili visoku travu. Odjeća također igra ključnu ulogu – preporučuje se nošenje dugih rukava i hlača, a hlače bi trebalo uvući u čarape kako bi se smanjio kontakt kože s okolišem. Najbolje je birati svijetlu odjeću jer se krpelji na njoj lakše uočavaju.
Repelenti su dodatna zaštita. Njih treba nanositi na izložene dijelove tijela, a po potrebi i na odjeću, ali uvijek uz pridržavanje uputa proizvođača. Njihovo djelovanje traje nekoliko sati, pa je kod znojenja potrebno ponoviti nanošenje.
Ne manje važno je redovito samopregledavanje. Tijekom boravka u prirodi treba se pregledati svaka dva do tri sata, a po povratku kući obavezno detaljno provjeriti cijelo tijelo. Posebnu pažnju treba obratiti na vlasište, pazuhe, prepone, potiljak, područje iza koljena i oko pupka. Preporučuje se presvlačenje i tuširanje odmah nakon dolaska kući jer se time uklanjaju krpelji koji se još nisu usidrili.
Ako se krpelj ipak pričvrsti, ključno je brzo i pravilno uklanjanje. Potrebno je koristiti pincetu ili specijalne hvataljke, uhvatiti ga što bliže koži i lagano izvlačiti ravnomjernim pokretima. Nipošto se ne smije gnječiti, trgati niti premazivati uljem, alkoholom ili kremama, jer to povećava rizik da krpelj ispusti sadržaj u krvotok. Ako dio krpelja ostane u koži, najbolje je potražiti liječničku pomoć. Nakon vađenja, mjesto uboda treba dezinficirati antiseptikom.
- Na što obratiti pažnju nakon ugriza?U danima i tjednima nakon ugriza potrebno je pratiti simptome poput širenja crvenila ili osipa, povišene temperature, bolova u mišićima i zglobovima, glavobolje i umora. Ako se pojavi bilo koji od ovih znakova, potrebno je obratiti se liječniku jer pravovremeno liječenje, osobito kod borelioze, značajno smanjuje posljedice.
Za razliku od borelioze, protiv koje ne postoji cjepivo, za krpeljni meningoencefalitis dostupno je učinkovito cjepivo. Preporučuje se osobama koje žive ili često borave u rizičnim područjima. Cjepivo se prima u nekoliko doza i pruža dugotrajniju zaštitu. Osobito je korisno za šumske radnike, planinare, rekreativce te stanovnike područja poznatih po visokoj prisutnosti virusa.
Iako su krpelji prijetnja koju ne treba podcijeniti, nije potrebno ni paničariti. Uz malo opreza i pravovremene preventivne mjere, rizik se može svesti na minimum. Najvažnije je znati kako se zaštititi – nositi odgovarajuću odjeću, koristiti repelente, redovito pregledavati tijelo i znati kako pravilno ukloniti krpelja. Ako se ugriz ipak dogodi, potrebno je pažljivo promatrati simptome i po potrebi se obratiti liječniku.Vaše zdravlje u sezoni krpelja ovisi prije svega o vašoj pažnji, informiranosti i odgovornom ponašanju.
