Početak 2026. godine u Bosni i Hercegovini protiče u znaku ozbiljnih meteoroloških upozorenja koja su privukla pažnju šire javnosti.
- Kako Blic prenosi, poznati bh. meteorolog Nedim Sladić upozorio je da predstoje dani izrazito nestabilnog vremena, obilježenog obilnim padavinama, mokrim snijegom i povećanim rizikom od bujičnih poplava.
Njegove prognoze ne ostavljaju mnogo prostora za ravnodušnost, jer se vremenski obrasci koji dolaze direktno reflektuju na svakodnevni život građana, infrastrukturu, ali i ključne privredne grane poput poljoprivrede i turizma. U kontekstu sve izraženijih klimatskih promjena, ovakva upozorenja dobijaju dodatnu težinu i zahtijevaju ozbiljan pristup.
- Sladić naglašava da će 2026. godina biti posebno izazovna zbog naglih i često nepredvidivih promjena vremenskih prilika. Centralni dijelovi Bosne i Hercegovine, prema njegovim riječima, mogli bi se naći pod snažnim uticajem tzv. „vremenske klackalice“, pojave kod koje se temperature konstantno kreću oko nule. Takvi uslovi stvaraju idealno tlo za čestu smjenu kiše i snijega, što povećava rizik od poledice, klizišta i saobraćajnih nezgoda. Dnevni plusi i noćni minusi postaju kombinacija koja opterećuje i ljude i sistem, posebno u urbanim sredinama gdje infrastruktura nije uvijek prilagođena ekstremnim oscilacijama.
Već u prvim danima januara pojavili su se signali promjene vremena. Prema dostupnim prognozama, kratkotrajni prodor juga donosi porast temperature, ali i vlagu koja stvara uslove za obilne padavine. Tokom vikenda, količina kiše i snijega mogla bi naglo porasti, naročito na području Sarajeva. Meteorolozi upozoravaju da bi u samo nekoliko dana mogla pasti količina padavina jednaka prosjeku za cijeli januar, što je za ovo doba godine izuzetno neuobičajeno. Takvi scenariji, kako podsjećaju stručnjaci, podsjećaju na 2014. godinu i poplave koje su tada ostavile duboke posljedice na cijelu zemlju.
- Posebnu zabrinutost izaziva situacija na jugu zemlje. Sudar toplih i hladnih zračnih masa iznad planinskih predjela može dovesti do intenzivnih, ali kratkotrajnih pljuskova. Kurir piše da je Hercegovina, a naročito područje Mostara i okolnih naselja, među najugroženijima. Bujične poplave u ovom dijelu zemlje nisu rijetkost, a kombinacija obilne kiše i zasićenog tla dodatno povećava opasnost. Sladić upozorava da se upravo u ovakvim situacijama šteta mjeri u milionima, dok se posljedice saniraju godinama. Zato apeluje na građane i lokalne vlasti da prate zvanične prognoze i budu spremni na brze reakcije.
- Ipak, u moru upozorenja postoji i svijetla tačka. Meteorološke prilike koje donose probleme u nizijama, planinskim krajevima mogu značiti dugo očekivanu stabilnost snježnog pokrivača. Očekuje se da će planinski centri konačno dobiti kontinuitet snijega, što predstavlja odličnu vijest za zimski turizam. Jahorina, Vlašić i Kupres već bilježe povećano interesovanje, a najave novih snježnih padavina bude optimizam među ugostiteljima i turističkim radnicima. Nakon teških sezona obilježenih pandemijom, svaka stabilna zima znači priliku za oporavak lokalnih ekonomija i očuvanje radnih mjesta.
Međutim, ni u planinama situacija nije potpuno predvidiva. Tačna visina snježnog pokrivača zavisi od niza faktora, uključujući temperaturu, vjetar i intenzitet padavina. Sladić ističe da precizne prognoze u ovakvim atmosferskim uslovima postaju sve teže, zbog čega se građanima savjetuje dodatni oprez. Redovno praćenje prognoza, prilagođavanje planova putovanja i korištenje odgovarajuće zimske opreme postaju neophodni koraci u svakodnevici.
- Građanima koji žive u područjima sklonim poplavama preporučuje se da unaprijed preduzmu zaštitne mjere. Čišćenje odvoda, osiguravanje imovine i dobra komunikacija sa komšijama mogu značajno smanjiti štetu. Takođe, važno je voditi računa o starijim i nemoćnim osobama, jer su upravo oni najugroženiji u vanrednim situacijama. Sladić podsjeća da prevencija i solidarnost često prave razliku između problema i katastrofe.
Kako Novosti navode, januar 2026. godine biće zapamćen kao jedan od vlažnijih mjeseci u posljednjim decenijama, sa količinama padavina znatno iznad višegodišnjeg prosjeka. Upravo zbog toga, stručnjaci pozivaju na ozbiljan pristup pripremama i jačanje svijesti o klimatskim promjenama koje sve češće donose ekstremne vremenske pojave. Lokalnim vlastima se preporučuje organizacija edukacija i radionica o ponašanju u vanrednim situacijama, kako bi zajednice bile otpornije na izazove koji dolaze.
Na kraju, poruka meteorologa je jasna: 2026. godina donosi dinamično i zahtjevno vrijeme koje traži prilagođavanje, odgovornost i informisanost. Pravovremene informacije, međusobna podrška i poštovanje upozorenja stručnjaka ključni su faktori za smanjenje rizika. Iako prirodu nije moguće kontrolisati, spremnost i znanje mogu ublažiti njene posljedice i pomoći građanima da kroz izazove prođu sigurnije i organizovanije
