U današnjem članku govorimo o islamu, jednoj od najznačajnijih svjetskih religija, čiji sljedbenici, muslimani, čine preko milijardu i po pola stanovnika planete.
- Islam nije samo vjera već i način života koji objedinjuje duhovnost, moral i društvene norme u jednu celinu. Ova religija prisutna je u najrazličitijim dijelovima svijeta, od Azije preko Afrike do Evrope i Amerike, što potvrđuje njenu univerzalnost i prilagodljivost.
Srž islamskog učenja leži u predanosti jednom Bogu, Allahu, koji je stvoritelj i gospodar svega. Muslimani vjeruju da je Muhammed (a.s.) bio posljednji Božiji poslanik, kojem je objavljen Kur’an – sveta knjiga islama, smatrana doslovnom Božjom riječi. Osim Kur’ana, veliki značaj imaju hadisi, predanja koja sadrže riječi i djela Poslanika, i koja dodatno oblikuju vjernički život.
Islamski život temelji se na pet stubova – temeljima vjere i prakse svakog muslimana. Prvi stub je šehadet, izgovaranje vjerskog svjedočenja o jedinstvu Boga i poslanstvu Muhammeda. Drugi stub su pet dnevnih molitvi – namaz, koje se obavljaju u određeno vrijeme i predstavljaju ključnu poveznicu vjernika s Bogom. Treći stub je zekat, obavezno davanje milostinje siromašnima i potrebitima, što osigurava socijalnu pravdu i zajedničku brigu. Četvrti stub je post u mjesecu ramazanu, kada se vjernici suzdržavaju od hrane, pića i loših djela od zore do zalaska sunca, u cilju duhovnog pročišćenja i samodiscipline. Peti stub je hadž, hodočašće u Meku koje bi svaki musliman trebalo da obavi bar jednom u životu, ako je u mogućnosti.
Međutim, islam nije samo niz rituala, već cjeloviti način života. On oblikuje svakodnevno ponašanje i odnose, od poštovanja prema roditeljima, preko etike u poslu, do pravila ishrane. Osnovne vrijednosti poput skromnosti, čistoće, poštenja i brige za zajednicu su ključne za islamski identitet i nastoje se prakticirati svakoga dana.
- Porodica zauzima centralno mjesto u islamskom društvu. Ona je temelj društvenih i moralnih vrijednosti, gdje se briga o roditeljima i djeci smatra svetom dužnošću. Uloga žene u islamu je višestruka i cijenjena – ona je majka, supruga, učiteljica i radnica. Prava i dužnosti muškaraca i žena su međusobno uravnotežene i dopunjuju se, stvarajući skladan porodični i društveni ambijent.
Posebnu važnost ima mjesec ramazan, vrijeme duhovne obnove i samorefleksije. Tokom posta, vjernici ne samo da se odriču hrane i pića, već i loših misli i djela. To je prilika za praštanje, suosjećanje i jačanje veze s Bogom i ljudima. Večernji obrok, iftar, često je prilika za okupljanje porodice i zajednice, što dodatno jača osjećaj pripadnosti i solidarnosti.
Islamska civilizacija ostavila je neizbrisiv trag u historiji čovječanstva. U periodu zlatnog doba islama, od 8. do 13. vijeka, muslimanski učenjaci su prednjačili u oblastima nauke, medicine, astronomije, matematike i filozofije. Ličnosti poput Ibn Sine (Avicena), Al-Khwarizmija i Ibn Rušda značajno su utjecale na razvoj evropske nauke i kulture. Osim nauke, islamska umjetnost i književnost obilježile su kulturnu baštinu kroz veličanstvenu arhitekturu i poeziju.
U današnjem svijetu, muslimani žive u najrazličitijim društvenim i kulturnim sredinama – od ruralnih oblasti Bangladeša do urbanih centara Pariza, Toronta ili Istanbula. Bez obzira na te razlike, srž islama ostaje ista: predanost Bogu i briga za čovjeka. Savremeni muslimani aktivno doprinose društvu kao ljekari, naučnici, umjetnici, poduzetnici i aktivisti.
Ipak, muslimanske zajednice ponekad se suočavaju sa stereotipima i nerazumijevanjem. Uprkos tome, njihov doprinos multikulturalnim društvima obogaćuje različitost i otvara vrata dijalogu, toleranciji i zajedničkom razvoju. Većina muslimana širom svijeta posvećena je miru, međusobnom poštovanju i skladnom suživotu.
Pozdrav “Selam alejkum” – što znači mir s tobom – nije samo običan pozdrav, već izraz želje da svaki susret započne s mirom i poštovanjem. Sama riječ “islam” izvedena je iz korijena “selam” i simbolizuje težnju ka harmoniji i unutrašnjem miru.U vremenu kada svijet traži zajedničke vrijednosti, islam podsjeća na važnost milosti, samodiscipline, zahvalnosti i zajedništva. Muslimani ne teže savršenstvu, već stalnom poboljšanju sebe kroz vjeru i praksu. Upravo ta upornost i osjećaj pripadnosti zajednici – ummet – čine islam živom i dinamičnom religijom koja traje već više od 14 vijekova.
