U današnjem članku otkrivamo preporuke najpoznatijeg svjetskog stručnjaka za dugovječnost, Dana Buettnera, koji je stekao globalnu reputaciju zahvaljujući istraživanjima životnih navika ljudi iz tzv. plavih zona područja svijeta gdje ljudi često žive preko 100 godina u dobrom zdravlju.
- Njegovo dugogodišnje proučavanje otkriva da način ishrane igra ključnu ulogu ne samo u dužem životnom vijeku, već i u očuvanju svakodnevne vitalnosti. Buettner jasno ističe da postoje određene namirnice koje bi trebalo potpuno eliminisati iz ishrane, ukoliko želimo da povećamo šanse za duži, zdraviji život.
Jedna od najopasnijih grupa namirnica prema njegovom mišljenju su mesne prerađevine, poput šunke, kobasica, slanine i sušenog mesa. Ove namirnice se obrađuju na način koji uključuje dodavanje hemikalija poput nitrata i nitrita, koji su povezani sa povećanim rizikom od karcinoma, naročito raka debelog crijeva. Osim toga, tokom procesa dimljenja i sušenja stvaraju se spojevi koji mogu oštetiti ćelije probavnog trakta. Umjesto ovih proizvoda, Buettner preporučuje da se češće konzumiraju biljni proteini kao što su mahunarke, soja i leblebije, kao i bijelo meso – piletina ili puretina – jer nude zdraviju alternativu bez štetnih dodataka.
Sljedeći na listi štetnih namirnica su slatkiši i proizvodi zaslađeni šećerom. Pakovani kolači, čokolade, keksi i razni slatki napici obiluju rafinisanim šećerima, koji u tijelu izazivaju niz negativnih reakcija. Prekomjeran unos šećera povezuje se sa razvojem gojaznosti, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i poremećaja metabolizma. Preporuka stručnjaka jeste da se ovakvi proizvodi uopće ne drže u kući, čime se smanjuje svakodnevna izloženost iskušenju. Umjesto toga, Buettner predlaže konzumaciju voća – bilo svježeg, bilo sušenog – koje prirodno zadovoljava potrebu za slatkim, uz dodatnu korist vlakana i antioksidanasa.
- Jedna od najčešćih navika koju treba mijenjati je redovna konzumacija gaziranih pića. Ova pića su, prema Buettneru, među najštetnijima za zdravlje, jer sadrže velike količine praznih kalorija bez nutritivne vrijednosti. Njihova redovna upotreba doprinosi razvoju masne jetre, povišenog krvnog pritiska, insulinske rezistencije i metaboličkog sindroma. Nagli skokovi šećera u krvi uzrokuju stalni stres za organizam. Zdrava alternativa su voda, nezaslađeni biljni čajevi i mineralna voda bez dodatih šećera, koji tijelu pružaju hidrataciju bez negativnih efekata.
Takođe, Buettner upozorava na svakodnevno grickanje slanih grickalica poput čipsa, krekera i sličnih proizvoda. Ove namirnice su bogate solju, trans-mastima i aditivima koji štete organizmu. Prekomjeran unos soli doprinosi povišenom krvnom pritisku, čime se povećava rizik od moždanog udara i srčanih bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje dnevni unos soli manji od 6 grama, što je otprilike jedna ravna kašičica. Kao zdraviju opciju, Buettner preporučuje orašaste plodove – bademe, orahe i lješnjake – koji su bogati zdravim mastima, proteinima i važnim mineralima.
Važno je shvatiti da se ovi savjeti ne temelje na ideji potpunog odricanja od uživanja u hrani, već na mudrom izboru onoga što je zaista korisno našem tijelu. Ljudi koji žive u plavim zonama vrlo rijetko konzumiraju prerađenu hranu, zaslađene napitke i industrijske grickalice. Njihova svakodnevna ishrana zasniva se na svježem povrću, voću, mahunarkama, integralnim žitaricama i zdravim mastima, poput onih iz maslinovog ulja i orašastih plodova.
Za sve one koji žele promijeniti svoje navike, preporučuje se postepeni prelazak na zdraviju ishranu. Nije neophodno sve mijenjati preko noći – već se savjetuje da se male promjene uvode korak po korak. Na primjer, počnite zamjenom gaziranih napitaka sa vodom ili biljnim čajem, a industrijske grickalice zamijenite šakom badema ili suhim voćem. Umjesto prerađenog mesa, koristite domaće pripremljene proteine – kao što su pečeno povrće, kuvana piletina ili paštete na bazi mahunarki.
Zaključno, izbacivanje najštetnijih namirnica iz svakodnevne ishrane donosi višestruke koristi – ne samo da doprinosi dužem životnom vijeku, već značajno smanjuje rizik od hroničnih bolesti i poboljšava kvalitet života. Kao što Dan Buettner naglašava, dugovječnost nije samo rezultat nasljednih faktora, već ponajviše odraz svakodnevnih odluka koje donosimo – posebno onih koje se odnose na naš tanjir.
