U današnjem članku govori se o promjeni računanja vremena koja ove jeseni dolazi ranije nego što smo navikli, ali razlog za to nije tradicija, već nova odluka Europske komisije.
- Naime, donesena je odluka da se prijelaz na zimsko računanje vremena pomakne ranije, a sve s ciljem smanjenja potrošnje energije, boljeg usklađivanja s prirodnim ritmovima te unapređenja zdravlja i svakodnevnih navika ljudi. Ova odluka nije donesena preko noći, već se temelji na istraživanjima koja su pokazala da ranija prilagodba donosi konkretne koristi za ljudsko tijelo i raspoloženje.
Razlog pomicanja sata ranije leži u ideji da se bolje iskoristi jutarnje svjetlo. Kada dan počinje uz više prirodne svjetlosti, ljudi troše manje električne energije jer rjeđe uključuju svjetla u jutarnjim satima. Time se ostvaruje i ušteda na računima, ali i doprinosi smanjenju ukupne potrošnje električne energije u cijelom društvu. Osim toga, raniji prelazak na zimsko računanje vremena omogućava ljudskom organizmu lakše prilagođavanje. Mnogi su primijetili da nagla promjena sata može izazvati stres, poremetiti san i stvoriti osjećaj umora, dok postupno usklađivanje s novim ritmom pomaže da tijelo lakše prihvati promjenu.
Iako ova promjena donosi određene koristi, ona ima i svoje posljedice. Ljudi će se buditi ranije, i to u većem dijelu jutra kada vani vlada svjetlost, što stvara osjećaj da je dan duži. To je pozitivno jer jutarnja svježina motivira mnoge da započnu dan produktivnije. Međutim, s druge strane, mrak će padati ranije, što može djelovati negativno, posebno na one koji rade do kasnih sati. Rani sumrak često dovodi do smanjenja raspoloženja i osjećaja umora, a neki mogu čak iskusiti i sezonske promjene raspoloženja povezane s manjkom sunčeve svjetlosti.
Za običnog čovjeka ova promjena znači određeno prilagođavanje svakodnevnim navikama. Na primjer, mnogi će početi ranije večerati, djeca će ići ranije na spavanje, a čak će i navike poput kupovine ili izlazaka zahtijevati male promjene. Tako će se životni ritam premjestiti za nijansu unaprijed, što je za neke dobrodošlo, a za druge izazov. Ipak, stručnjaci savjetuju da postoji nekoliko načina kako se lakše prilagoditi ovom ranijem pomicanju sata.
- Prvo, preporučuje se postupna prilagodba spavanja – nekoliko dana prije pomicanja sata bilo bi korisno odlaziti u krevet 10 do 15 minuta ranije kako bi se tijelo naviknulo na novu rutinu. Drugo, savjetuje se izlaganje jutarnjem svjetlu čim se probudimo jer to pomaže tijelu da se „resetira“ i bolje uskladi s prirodnim ciklusom. Također, potrebno je ograničiti korištenje ekrana barem sat vremena prije spavanja, budući da plavo svjetlo koje emitiraju telefoni i računala remeti stvaranje hormona melatonina, ključnog za zdrav san. Uz to, korisno je planirati aktivnosti u danu tako da ne ovise previše o večernjem svjetlu – primjerice, šetnje ili vježbanje bolje je obavljati ranije. Najvažnije je ipak osluškivati vlastito tijelo: ako se osjeti umor, treba odmoriti jer svaka promjena zahtijeva vrijeme za prilagodbu.
- Važno je naglasiti što je srž ove odluke: sat se ove jeseni pomiče ranije nego uobičajeno i to na temelju regulative Europske unije. Cilj je jednostavan – omogućiti ljudima lakše usklađivanje sa svjetlom dana, smanjiti stres i poboljšati kvalitetu života, dok se istovremeno postiže i manja potrošnja energije. Promjena može utjecati na mnoge aspekte, od raspoloženja i sna do načina na koji se organizira svakodnevni život. No, uz malo pripreme, taj utjecaj može biti ublažen i čak donijeti koristi.
Ono što trebamo zapamtiti jest da iza ove odluke ne stoji slučajnost, već pažljivo promišljena namjera da se život učini racionalnijim, zdravijim i usklađenijim s prirodnim ritmovima čovjeka i planete. Kada se pogledaju šira istraživanja, jasno je da ranije pomicanje sata nije samo tehnička stvar, nego i pokušaj stvaranja društva koje bolje koristi prirodne resurse i pritom vodi računa o zdravlju ljudi.
Za kraj, vrijedi spomenuti i točan datum pomicanja sata u 2025. godini. Tada će zimsko računanje vremena započeti u noći između 25. i 26. listopada. U tri sata ujutro sat će se pomaknuti jedan sat unatrag, što znači da ćemo spavati sat vremena duže. To će mnogima dobro doći kao mali poklon, no ne treba zaboraviti da će se istovremeno večeri činiti kraćima, a dan završavati ranije.
Zaključno, iako ova odluka možda izaziva podijeljene reakcije, njezina suština je jasna: pomicanje sata ranije donosi korist u obliku uštede energije, boljeg iskorištavanja prirodnog svjetla i lakšeg usklađivanja s biološkim ritmom. Oni koji se na vrijeme pripreme i prihvate prilagodbu, ovu će promjenu doživjeti kao korak prema uravnoteženijem životu, dok će društvo u cjelini profitirati smanjenjem nepotrebne potrošnje. U konačnici, to je odluka koja nas podsjeća koliko smo usko povezani s prirodom i njezinim ciklusima, te koliko je važno osluškivati signale koje nam ona daje.
