Svake jeseni, kad lišće požuti, a dani postanu kraći, ljudi se pripremaju za poznatu promjenu povratak na zimsko računanje vremena. Taj jednostavan čin pomjeranja kazaljki unazad, koji donosi sat dužeg sna, istovremeno budi nostalgiju i pitanje: da li je ova praksa i dalje potrebna u svijetu koji nikad ne spava?
- Iako se mnogi obraduju dodatnom satu odmora, sve je više onih koji sumnjaju u smisao ovakve promjene. Nekad je pomicanje sata imalo jasnu svrhu – uštedu energije. Kad su domovi osvjetljavali sijalice sa žarnom niti, a radni dan se završavao s prvim mrakom, produžetak dnevnog svjetla značio je manje potrošene struje. Međutim, današnji život, okupan svjetlošću ekrana i uličnih lampi, teško može pronaći korist u takvom ritmu.
Ove godine kazaljke će se vratiti unazad ranije nego obično – u noći između 25. i 26. oktobra 2025. godine. Tačno u tri sata ujutro, vrijeme će se “vratiti” na dva sata, a mnogi će taj trenutak dočekati u snu. Naizgled, to je mali poklon – dodatni sat spavanja i laganiji jutarnji početak. Ali, kako dani postaju kraći, a mrak sve ranije spušta zavjese na prozore, mnogi počinju osjećati težinu jesenskog umora.
- Stručnjaci ističu da pomicanje sata nije nimalo bezazleno. Naš unutrašnji sat, poznat kao biološki ritam, reaguje čak i na male promjene. Kad se on poremeti, tijelo traži ravnotežu – spavanje postaje površno, koncentracija slabi, a raspoloženje varira. Naučne studije ukazuju da se odmah nakon pomicanja vremena povećava broj saobraćajnih nesreća, javljaju se problemi sa srcem i krvnim pritiskom, te se bilježi porast slučajeva hroničnog umora i nervoze.
U jednoj analizi koju je objavila Al Jazeera Balkans, navodi se da “promjena vremena, iako tehnički jednostavna, ima psihološke posljedice koje ljudsko tijelo teško nadoknađuje”. Ljekari dodaju da su ljudi često nesvjesni koliko i sat razlike može uticati na ritam spavanja, posebno kod djece i starijih osoba.
- Kako bi se tijelo lakše priviklo, preporučuje se postepeno prilagođavanje. Umjesto da sve promijenimo preko noći, bolje je nekoliko dana ranije pomjerati vrijeme odlaska na spavanje po 10 do 15 minuta. Takođe, boravak na dnevnom svjetlu može pomoći tijelu da “resetuje” biološki sat. Lagane jutarnje šetnje, kažu stručnjaci, djeluju bolje od bilo kakvih suplemenata ili tableta za spavanje.
Doktorica iz sarajevskog Doma zdravlja, u izjavi za Klix.ba, istakla je da “organizam reaguje kao da je promijenio vremensku zonu – kao da smo otputovali nekoliko stotina kilometara istočno”. Naglasila je i da se najčešće javljaju tegobe poput nesanice, promjena raspoloženja i pad imuniteta, posebno kod onih koji već imaju problema sa stresom ili krvnim pritiskom.
- Zanimljivo je da je Evropska unija još 2019. godine pokrenula inicijativu za ukidanje pomicanja sata. Cilj je bio da se svaka država odluči hoće li trajno ostati na ljetnom ili zimskom vremenu. Ipak, odluka nikada nije postignuta – razlike u geografskim položajima i ekonomskim prioritetima zadržale su status quo. Tako i dalje svake jeseni i proljeća milioni ljudi pomjeraju kazaljke, iako mnogi smatraju da je to relikt prošlih vremena.
Zimsko računanje vremena, zapravo, podsjeća na doba kad su ljudi radili od svitanja do sumraka. Danas, kad su ritmovi života potpuno drugačiji, ta praksa djeluje kao ritual koji je izgubio smisao. “Vrijeme je možda isto, ali način na koji ga mjerimo pokazuje koliko smo se promijenili”, napisao je jedan kolumnista portala Nova.rs, dodajući da bi “ukidanje pomicanja sata bilo simbolični kraj jedne epohe”.
- Ipak, navike teško nestaju. Za mnoge, vraćanje sata postalo je mali godišnji ritual – trenutak kad se s nostalgijom osvrnu na ljeto i pripreme za duge zimske večeri. Ali, iza te romantike krije se i tihi izazov: sve raniji mrak utiče na produktivnost, energiju i raspoloženje, posebno u zemljama gdje su zimski dani izuzetno kratki. Psiholozi upozoravaju da se u tim periodima češće javljaju blagi oblici depresije i sezonskog umora.
Ljekari preporučuju jednostavne korake za lakšu adaptaciju: dovoljno sna, zdrava ishrana i redovan boravak na svježem zraku. Takođe, izbjegavanje kafe i alkohola pred spavanje može pomoći da se tijelo lakše prilagodi novom ritmu. “Održavanje rutine je ključno”, kaže beogradski psihijatar za N1 Televiziju. “Kad tijelo zna kada jede, radi i odmara, ono lakše pronalazi unutrašnji balans.”
- Dok se Evropa i dalje dvoumi između ljetnog i zimskog računanja vremena, obični ljudi nastavljaju da se bore sa posljedicama. Neki dobiju dodatni sat odmora, drugi dodatni sat nesanice. Čin koji je nekad bio simbol napretka, danas izaziva zbunjenost. Jer u svijetu gdje se sve automatski prilagođava – od telefona do pametnih kućnih uređaja – pomjeranje kazaljki rukom djeluje kao anahronizam.
No, možda je upravo ta simbolika važna. Pomicanje sata podsjeća da vrijeme, iako neuhvatljivo, još uvijek pokušavamo držati pod kontrolom. Svake jeseni, kad se kazaljke vrate unazad, to nije samo tehnička promjena – to je i tihi podsjetnik da su naši dani oblikovani navikama, a ne prirodom.
I dok čekamo da se političari konačno dogovore da li ćemo zauvijek ostati u “ljetu” ili “zimi”, možda bi bilo korisnije iskoristiti taj dodatni sat ne za spavanje, nego za odmor duše – za trenutak tišine, šetnju ili čitanje. Jer, kako kažu u narodu, “vrijeme se ne može zaustaviti, ali se može bolje živjeti”.
Zimsko računanje vremena tako ostaje više od obične tehničke promjene – ono je ogledalo naše prilagodljivosti i odnosa prema svakodnevici. I dok se svjetla grada pale sve ranije, a dani postaju kraći, jedno je sigurno: koliko god pokušavali kontrolisati vrijeme, ono nas uvijek podsjeća da zapravo prolazimo kroz njega, a ne obrnuto.
